Hercegovina je zemlja vina, blatine i žilavke. Još od vremena kad su stari Grci počeli kolonizirati obalu Jadranskog mora na prostoru Dalmacije i južne Hercegovine počinje se uzgajati vinova loza.
Povijest kroz stoljeća
U vrijeme rimskog cara Augusta uzgoj vinove loze i proizvodnja vina posebno se proširila područjem današnje Hercegovine. Radoslav Dodig u svom Kulturno-povijesnom vodiču kroz BiH navodi da su se u rimsko doba u Broćansko i Ljubuško polje bili doselili rimski veterani, dobivši državnu zemlju kao naknadu u vojnoj službi. Broćanski kraj i dobar dio područja današnje južne i srednje Hercegovine tada je spadao u naronitanski okrug. O staroj povijesti vinogradarstva i proizvodnji vina u Hercegovini na najuvjerljiviji način govore nadgrobni natpisi te ostaci starih poljoprivrednih imanja. Trsovi loze i grozdovi simboli su tih vremena pa tako se nalaze i na kamenim ostacima ranokršćanske bazilike u Žitomislićima, kao i Potocima kod Mostara. Grožđe i vinova loza kao motivi nalaze se u širokobriješkim i stolačkim bilizima. U osmanlijskom dobu hercegovački vinogradari i vinari plaćali su posebno izražen porez (harač) na prihod od te djelatnosti. Dodig navodi kako je putopisac Evlija Čelebija pisao o tisućama vinograda u okolici Mostara. Razvoju vinogradarstva u Hercegovini puno su doprinijeli franjevci, posebno se razvija u vrijeme Austrougarske. U vrijeme socijalizma poljoprivredni kombinat Hepok bio je značajan izvoznik blatine i žilavke. S tranzicijom i naglim razvojem poduzetništva samo na području Brotnja razvilo se 40-ak privatnih vinarija. Mnogi od hercegovačkih vinara znatno su unaprijedili tehnologiju proizvodnje vina i dospjeli na inozemna tržišta.
Naša vina i u Kini
Tako se žilavka i blatina Vina Zadro prodaju u Njemačkoj, a vinske sorte Hercegovinavina dospjele su i do Kine. Dani berbe grožđa, turističko-kulturna manifestacija u Čitluku, velika fešta na Martinje u prostorima Vina Zadro u Domanovićima, vinska veselica Andrinje podruma Andrija na Paoči, hercegovačka vinska cesta, turističke vinske ture, razne kulturne manifestacije u slavu i čast hercegovačkih vina na vrlo učinkovit način promiču hercegovačke vinske sorte. No, čini se kako bi se učinkovitijom organizacijom hercegovačkih vinara moglo postići i više. Iz godine u godinu raste broj novih zasada vinove loze, modernizira se tehnologija proizvodnje vina, postupno se usvajaju nova tržišta pa se može očekivati da vinogradarstvo i proizvodnja vina budu jedna od unosnijih gospodarskih grana u Hercegovini. Ovogodišnja berba zbog velike suše i visokih temperatura počela je ranije nego je to u Hercegovini uobičajeno, prinosi su nešto manji, ali omjer šećera i kiselosti u grožđu gotovo su idealni. Stoga bi ovogodišnja berba mogla biti za pamćenje, očekuju se vrhunska kvaliteta ovogodišnje blatine, žilavke, a u Hercegovini proizvode se razna vina kao što su cabernet sauvignon, merlot, chardonnay, rosse, barikirana vina, a Vina Zadro proizvode i jedni pjenušac u BiH – Domano.
