Europska unija već je službeno od BiH zatražila da se za Hrvatsku zadrže sve povlastice koje je imala iz ugovora CEFTA i nakon 1. srpnja 2013. godine, a ukoliko se to dogodi, to će značiti definitivan krah bh. poljoprivrede, kategorički je poručio Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH.
Hrvatska je već ranije najavila kako će diplomatskim putem lobirati pred europskim institucijama kako bi zadržali sve povlastice koje imaju kada je u pitanju izvoz u BiH, gdje godišnje plasiraju milijarde i milijarde vrijednu robu. S druge pak strane, nakon ulaska naših susjeda u EU mi ćemo moći izvoziti samo ribu i kožu.
"Iskreno se nadam kako će naši političari biti dovoljno mudri i sposobni pa neće dopustiti takav scenarij, koji se trenutačno čini itekako realnim", istaknuo je Pejić.
Carinske zapreke
On navodi kako bi na taj način i sve ostale zemlje Unije imale povlašten položaj na našem tržištu, što proizvodnja u BiH ne bi mogla izdržati. Trenutačno za oko 220 proizvoda iz EU-a imamo carinske zapreke, a ne treba posebno naglašavati što bi značilo ako bi se one u potpunosti ukinule.
"S obzirom na loša iskustva kada je u pitanju odnos bh. vlasti prema poljoprivredi u posljednjih deset godina, nisam optimist da će se stvari poboljšati. Zaista je krajnje vrijeme da se počne raditi na većim investicijama unutar BiH kako bismo proizveli dovoljno za svoje tržište i stvorili podlogu za veći izvoz", naglasio je Pejić.
Avdo Muslimović, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja FBiH, također smatra kako sadašnja situacija ne vodi ničemu drugom do potpunoj propasti poljoprivrede. Prema njemu, za sve to su krive namjerne ili nenamjerne loše politike vođene prijašnjih godina. Naime, jasno kaže kako smo već zakasnili s pripremom za ulazak Hrvatske u EU, ali bez obzira na to i dalje se prema poljoprivredi odnosi maćehinski.
Poljoprivredni poticaji
"Gdje ćemo, primjerice, sada plasirati mlijeko koje smo izvozili u Hrvatsku? S druge strane, svakim danom je sve veći i veći uvozni lobi u našoj zemlji, i sve to gasi poljoprivrednu proizvodnju. Svakodnevno pokušavamo ukazivati na te probleme, bez politike i politikantstva, nego predstavljanjem stvarnog stanja", ustvrdio je Muslimović. Upravo zbog svega toga našim proizvođačima su potrebni veći poticaji, kako bi koliko-toliko sačuvali proizvodnju. Muslimović navodi kako je RS uradio dobru stvar povećanjem poticaja na 86 milijuna maraka, dok u FBiH nije takva situacija.
"Poticajima od 68 milijuna maraka, koliko je predviđeno za iduću godinu, ugasit će se 50 posto proizvodnje u FBiH. U slučaju da su poticaji iznosili 120 milijuna maraka, ugasilo bi se 30 posto proizvodnje, a bilo bi potrebno 188 milijuna maraka da samo spasimo ono što imamo, bez povećanja proizvodnje", rekao je Muslimović.
Prema tome, jasno je kako poljoprivrednike očekuje najteža poslijeratna godina, iako niti ove prethodne nisu bile mnogo lakše, s obzirom da su muku mučili kako da budu konkurentni i na domaćem tržištu, a kamoli inozemnim.
