A što mi to imamo u Ljubuškom pa ćemo ostajati!?
"Ljubuški je nekada bio središte zbivanja cijele ove regije, a danas je to grad u kojem navečer na prste jedne ruke možete nabrojati mjesta u kojima mladi mogu pronaći sebi zabavu.
Ljubuški Info je digitalna povijesna arhiva neovisnog lokalnog portala Ljubuškog, s gotovo 40.000 pohranjenih članaka i dokumenata, počevši od 2003. godine.
Portal pruža neprocjenjiv uvid u društveni, kulturni, športski i politički život ljubuškog kraja i njegovih ljudi kroz više od dva desetljeća.
Na naslovnici, koja se povremeno osvježava, se prikazuju nasumični članci od 2003. godine.
Ukoliko želite pretraživati članke po vremenu objave, posjetite kronološki pregled.
"Ljubuški je nekada bio središte zbivanja cijele ove regije, a danas je to grad u kojem navečer na prste jedne ruke možete nabrojati mjesta u kojima mladi mogu pronaći sebi zabavu.
O potrebi i želji da imamo, izgradimo i živimo u pravnoj državi, često se javno govori. Govore i pozivaju građani, ističu i obećavaju političari i dužnosnici, osobito pred izbore, a kad izbori prođu, priča utihne i pravna država ostaje “na čekanju”, za neka bolja vremena i prilike. Na primjere nailazimo često, a jedan takav je i u općini Ljubuški.
Napušteno, zaraslo, devastirano, uništeno…, sve se to i mnogo sličnog može kazati za prostor Duhanske stanice u središtu Ljubuškog. To je trenutačna slika, a drugu nudi Kata Gašpar u svom diplomskom radu "Transformacija Duhanske stanice u Ljubuškom".
Martina Mlinarević Sopta se za Centralni Dnevnik Senada Hadžifejzovića javila iz Ljubuškog, podsjećajući na nagomilane financijske probleme s kojima se suočava zapadnohercegovačka županija, a posebice ova općina
Homer je naš sunarodnjak i nekada je bio žitelj Ljubuškog, a "Trojanski ratovi" su se vodili na prostoru Bosne i Hercegovine...
Prije četiri desetljeća ugašeno je Hrvatsko proljeće, a nastupila je hrvatska šutnja. U Hrvatskom proljeću, popularnom nazivu za reformsko razdoblje u hrvatskoj politici, društvu i kulturi krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošloga stoljeća, sudjelovali su brojni bh. Hrvati, posebno zagrebački studenti iz Hercegovine, a imao je snažne odjeke i u BiH.