I dok je odnos dvaju HDZ-ova unutar Hrvatskog narodnog sabora po praktično svim temama trenutačno zamrznut bez službene komunikacije vrha dviju stranaka, na ugroženim područjima čini se da se stvari odvijaju u smjeru postizanja dogovora od kojeg bi hrvatski narod u konačnici mogao imati itekakve koristi.
Naime, iako se u javnosti većinom govori o neuspješnom pokušaju dogovora oko parcijalnog zajedništva na nekim razinama gdje je to potrebno, daleko od očiju medija, prostor Republike Srpske, doznajemo od dobro obaviještenih izvora, postaje teren na kojem predstavnici dvaju HDZ-ova imaju konstantno otvorenu komunikaciju po pitanju izbornog nastupa. Isti izvor nam je potvrdio kako će se već ovog tjedna znati i koji detalj više, nakon što središnjice stranaka budu upoznate s onim što se odvija na terenu.
Odluka najviših tijela
Stav HDZ-a 1990. da u većinski hrvatskim područjima treba pružiti priliku pluralizmu i odvojenim nastupima u svom je startu predviđao mogućnost da s druge strane s HDZ-om BiH otvore iskrene razgovore oko zajedništva na prostoru RS-a, ali i nekih većinski bošnjačkih županija.
I dok se oko tih županija, kao i mogućeg zajedničkog kandidata za Predsjedništvo BiH, nije napravio pomak, u manjem bh. entitetu sve ide u smjeru dogovora koji je, ukoliko se analizira politički položaj Hrvata, kao i snaga obje stranke, zapravo i logičan. Naime, samostalnim nastupom upitno je očekivati povrat izgubljenih političkih pozicija - u prvom redu potpredsjednika RS-a, kao i veći broj mandata u Vijeću naroda. Dovoljno je pogledati rezultate općih izbora 2010. koji su zbog razjedinjenosti Hrvate u RS-u praktično ogoljeli u političkom pogledu. Sadašnji potpredsjednik RS-a Emil Vlajki na tim je izborima osvojio 6100 glasova, dok mu je najbliže bio Ivan Krnedlj (kandidat tadašnjeg HSS-NHI-a) s 5487 glasova. Ukoliko se pretpostavi kako će SNSD i ovaj put pokušati doći do navedene pozicije, jasno je da dogovor oko kandidata hrvatskih stranaka mora u neku ruku biti prioritet. Tim više što je sada proces pregovaranja dijelom i olakšan, jer je HSS-NHI zapravo postao dio HDZ-a 1990.
Jačanje u Vijeću naroda
Zajedničkim snagama, gotovo je pa sigurno da Hrvati mogu računati na mjesto potpredsjednika, a isto tako prilika za politički rast otvorena je i u zakonodavnoj vlasti, odnosno Narodnoj skupštini RS-a. Optimistične prognoze govore kako bi na ovaj način hrvatski narod mogao računati na dva zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a ono što je još važnije je povećanje broja izaslanika iz hrvatskih stranaka u Vijeću naroda Republike Srpske s trenutačnih tri na pet. Trenutačno od osam Hrvata u Klubu, čak pet ih dolazi iz SNSD-a, što znači da stranke s hrvatskim predznakom nemaju mogućnost adekvatno štititi nacionalne interese u tom tijelu. Stoga, idući dani i tjedni će pokazati hoće li dva HDZ-a moći prevladati međusobne trzavice i pokazati da im je RS uistinu prostor na kojem treba demonstrirati odgovornost za narod koji predstavljaju.
