Dugoočekivano 6. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora koje će ujedno biti i konstituirajućeg karaktera, a koje se održava 28. veljače u Mostaru, dat će odgovor na pitanje u kakvom se stanju danas nalazi hrvatska politička scena, odnosno stranke koje ju čine te hoće li iste moći prevladati međusobne animozitete i trzavice koje su obilježile izborno razdoblje.
Također, vidjet će hoće li čelni ljudi tih stranaka moći sjesti za jedan stol i u miru donijeti nekoliko važnih dokumenata koji se tiču pozicije BiH i uloge hrvatskog naroda u BiH kao i njegovoj ravnopravnosti. Nekoliko tjedana prije sjednice na površinu već dolazi znaci koji ne ulijevaju pretjerani optimizam kako će sloga nadjačati podjele, no do sjednice još ostaje vremena za pripremiti sve što je potrebno kako bi se u prvom redu HNS proširio svim izabranim dužnosnicima iz reda hrvatskog naroda, a onda i donijeli akti koji će progovoriti o tomu što se može uraditi u iduće četiri godine na planu hrvatske jednakopravnosti.
Ako se uzme u obzir činjenica da su prethodni dokumenti koji su tretirali strateška pitanja bili prilično uopćenog karaktera bez detaljno razrađenog plana, očekivanja su javnosti kako će ovaj put HNS imati konkretniju strategiju. Povjerenstvo koje radi na izradi nove programske deklaracije, doznajemo, pred sobom ima vrlo odgovornu zadaću izraditi takav dokument u kojem će se HNS postaviti kao krovna strateška, nacionalna i nadstranačka institucija koja mora dati odgovor na pitanje svih pitanja, a to su dugoročne korijenite ustavne promjene, odnosno izmjene sadašnjeg ustroja zemlje, počevši od prvog zadatka, odnosno izmjena Izbornog zakona i usklađivanja s presudom "Sejdić - Finci", preko preustroja Federacije, kako institucionalnog, tako i teritorijalnog, pa do konačnog cilja, a to je ukidanje dvoentitetske podjele zemlje i izgradnje BiH na temelju federalnih jedinica.
Buduće viđenje
U radu tog povjerenstva inače sudjeluje i predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž koji je na tragu zahtjeva za jačanjem HNS-a i njegovom pretvaranju u nadstranački, svenarodni parlament koji neće biti vezan isključivo uz dnevnu politiku, već će održavati jedan kontinuitet kroz strateško djelovanje. HDZ BiH, pak, do sada nije davao konkretno rješenje na koji bi se način HNS trebao reformirati, ali su poruke bile uglavnom u smjeru kako su svi dobrodošli uz uvjet da prije toga prihvate načela i dokumente koje je HNS do sada donosio.
Ulazak drugih stranaka
Osim toga što predstavnici dvaju HDZ-ova zajedno rade na programskoj deklaraciji, ljudi iz obje stranke rade i na izmjenama Statuta koje bi mogle, ako prevlada mišljenje onih koji se zalažu za reforme, omogućiti proširivanje sadašnjeg saziva HNS-a predstavnicima akademske zajednice, Crkve, iseljeništva i svih braniteljskih udruga.
Inače, prema važećem Statutu HNS-a BiH, na zajedanje će biti pozvani svi izabrani, izravno i neizravno, hrvatski zastupnici te imenovani dužnosnici u institucije vlasti na svim razinama, a takvo što ide u raniju odluku Predsjedništva HNS-a kako će novi saziv Sabora činiti svi zastupnici, svi vijećnici lokalnih izbora od prije dvije godine, svi oni koji su 11. studenoga 2014. formalno predstavnici u skupštinama kada su u pitanju županije, entitetska razina, parlament, izvršna vlast, državna razina vlasti, predstavnici u Saboru RH i svi ostali članovi kako to definira Statut HNS-a BiH.
