"Nestalo" pola hrvatskih stranaka u BiH

Istekom roka koji je postavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH za podnošenje prijava za ovjeru nastupa na izborima upala je u oči jedna zanimljiva činjenica - broj hrvatskih stranaka koje su se prijavile manji je od očekivanog, a to posebno vrijedi za stranke koje čine Hrvatski narodni sabor. Na popisu nema nekoliko stranaka koje su se do sada pojavljivale u javnosti, a isto tako primjetno je nekoliko novih imena.

Naime, od osam manjih stranaka koje sjede u HNS-u, njih četiri su podnijele prijave, dok ostalih nema na popisu koji je objavio SIP. Time dolazimo u situaciju u kojoj se postavlja pitanje na koji će način kadrovi tih stranaka ući u izbornu utrku i hoće li isti nakon listopadskih izbora biti u prilici zastupati stranke, budući da iste formalno-pravno nisu izišle na izbore.

Tako u društvu stranaka koje su ispunile uvjete i prijavile se za sudjelovanje na općim izborima u listopadu nema članica HNS-a; Ujedinjene HSP BiH, Demokratskog centra BiH, kao ni Hrvatskog pravaškog bloka.

U kontekstu pravaških opcija koje, ipak, izlaze na izbore na listi koju je objavio SIP nalazi se HSP Ante Starčević, a pored te stranke ispred HNS-a ide i HSP Herceg Bosne, Hrvatska seljačka stranka i HKDU BiH.

Liste HNS-a tek se čekaju

Gledajući ukupnu situaciju u HNS-u nije nemoguće za pretpostaviti kako će kadrovi stranaka koje nisu ovjerile sudjelovanje pronaći svoje mjesto na listama HNS-a jednom kada one zažive u formi koalicije, no kvaka je u tomu što koaliciju mogu praviti jedino politički subjekti koji su se ovjerili, a što su nam također potvrdili u eksperti koji su do sada radili na pripremi i provedbi izbora u našoj zemlji. Dakle, kao moguće rješenje nameće se pojedinačno kandidiranje na listi koalicije HNS-a ma kako se ona zvala, što će možda i biti primijenjeno u praksi u danima koji su pred nama.

S druge strane, analizom popisa subjekata koji su podnijeli prijavu za ovjeru postaje jasno da nedostaje i nekoliko drugih hrvatskih stranaka čiji su predstavnici nekada igrali nešto veću ulogu u ukupnom političkom životu u BiH. Na popisu tako nema dviju pravaških stranaka koje su se do sada spominjale u određenim prilikama, a to su Hrvatska čista stranka prava BiH, kao i Autohtoni HSP, a zanimljivo je što je ovjeru propustila i Hrvatska demokratska unija (HDU), iako je ista do sada nešto češće bila u javnosti od nekih drugih koje su se uspjele ovjeriti. Izostanak prijave vjerojatno se može objasniti i strogim uvjetima koje svaka politička opcija mora zadovoljiti; dovoljno je spomenuti kako političke stranke uplaćuju 20.000 maraka za izbore za člana Predsjedništva BiH te za zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, 14.000 maraka za zastupnike u parlamentima Republike Srpske i Federacije BiH te predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske i 10.000 maraka za zastupnike u županijskim skupštinama. Tu su i potpisi, pa je tako za županijske skupštine potrebno njih 500, za entitetske razine 2 tisuće te za Predsjedništvo, odnosno Parlament BiH 3 tisuće.

Od zvučnih imena, pored dvaju HDZ-ova, tu je naravno i HSP BiH koji je do sada mnogo napora uložio u okupljanje drugih manjih stranaka oko zajedničkih ideja i ciljeva za predstojeće izbore poput HSS-a Stjepan Radić, stranke koja je također podnijela prijavu za ovjeru.

Nova imena

O HSS-NHI-ju je pak izlišno govoriti, budući da je ta stranka i formalno okončala proces ujedinjenja s HDZ-om 1990. S druge strane, ova je godina donijela i nekoliko novina u hrvatskom političkom korpusu što je i vidljivo sa spomenutog popisa. Naime, među političkim opcijama s hrvatskim predznakom nalaze se i novoosnovane u čijem se vrhu uglavnom nalaze bivši članovi nekih većih stranaka koji su iste napustili zbog različitih neslaganja ili su isključeni. Tri nova imena na sceni su tako Hrvatska republikanska stranka (Slaven Raguž i bivši članovi HDZ-a 1990.), Hrvatska nezavisna lista (Josip Perić i bivši članovi HSP-a) te Hrvatski savez HKDU - Hrast (Pero Barbarić-Pepi uz nezadovoljnike iz HKDU-a).