U subotu, 28. veljače, najavljeno je zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora, a kako se do sada čini, ova krovna hrvatska politička udruga, bit će proširena s devet na 13 članica, odnosno, političkih stranaka.
Kako se doznaje, već postojećim članicama (HDZ BiH Dragana Čovića, HDZ 1990 Martina Raguža i sedam malih stranaka, HSS Marija Karamatića, HSP dr. Ante Atarčević Milijana Nakića, HSP Herceg-Bosne Vesne Pinjuh, HKDU Ivana Muse, DC pokojnog Antonia Mateškovića, UHSP Miljenka Miloša i HPB-a Željka Koromana) trebale bi se pridružiti još tri politička subjekta HSP BiH Zvonka Jurišića, Hrvatska neovisna lista Josipa Perića, Hrvatski savez HKDU-HRAST Pere Barbarića i HSS Stjepan Radić Ante Lozančića.
Međutim, unatoč dugom popisu liste stranaka, aktualiziraju se i otvorena pitanja. Naime, nakon što je preminuo predsjednik Demokratskog centra Antonio Matešković, u toj stranci nije imenovan novi predsjednik niti je bilo tko iz te stranke nazočio nekom od sastanaka ili sjednica u HNS-u, te je izvjesno da bi DC zbog toga mogao biti izbrisan iz članstva.
Neizvjesna je i budućnost članstva i UHSP-a, jer ta stranka nema niti jednog svog predstavnika na bilo kojoj razini.
Budimir: U HNS-u vlada jednoumlje
Nakon ovog sabora novom članicom HNS-a neće postati ni mlada stranka Slavena Raguža, bivšeg prvog čovjeka GO HDZ 1990 jer ta stranka ne zadovoljava postavljeni "uvjet" da članica HNS-a može postati samo onaj politički subjekt koji ima svoje zastupnike ili predstavnike na nekoj od razina vlasti.
"Mi smo se složili i potpisali Deklaraciju i zaključke HNS-a, ali nemamo niti jednog zastupnika, pa ćemo radije pričekati lokalne izbore", komentirao je Raguž.
No, nije mali popis ni onih koji ne žele članstvo u HNS-u iako su sa značajnijim izbornim legitimitetom nego više od polovice sadašnjih članica.
Među njima su i Narodna stranka Radom za boljitak (NSRZB), Širokobriježanina Mladena Ivankovića Lijanovića, Stranka pravde i povjerenja (SPP) Živka Budimira kao i Posavska stranka Ninoslava Sušilovića.
Iz Lijanovićevog 'Boljitka' potvrdili su da su na adresu stranke iz HNS-a dobili poziv i upit za sudjelovanje i članstvo u HNS-u, no, ta stranka nije i stavila svoj potpis-suglasnost.
"Ne podržavamo rad ovakvog HNS-a kao predstavnika samo jedne stranke - HDZ-a, kao ni zaključke kojim se cijela vlast u proteklom mandatu proglašava nelegalnom i nelegitimnom. Onako kako se HDZ odnosi prema radnicima, tako će se 'Boljitak' odnositi prema HDZ-u", za Republiku je prenio stavove NSRZB-a, glasnogovornik stranke Vedad Gačanović.
No, dok su Lijanovići iz HNS-a dobili poziv, isti nije stigao na adresu SPP-a, stranke Živka Budimira, bivšeg predsjednika Federacije BiH i bivšeg HSP-ovca.
Bivši predsjednik Federacije, koji je sa svojim bivšim predsjednikom stranke Zvonkom Jurišićem protekle četiri godine najprozivaniji od strane HDZ-a i HNS-a za nelegitimnost i nelegalnost, kaže da je HNS pretvoren u jednu političku stranku.
"Poziv nisam dobio", kaže Budimir, "Takvu izjavu ne bih ni potpisao. U HNS-u se želi uspostaviti pluralizam, već je postao HNS jedne stranačke opcije i jednoumlja. Treba biti jasno da postoje ljudi koji o nekim pitanjima misle drukčije", komentirao je Budimir.
Novi i stari članovi
Dok jedni ne žele potpisati 'crno na bijelo' da su protekle godine bili "nelegalni i nelegitimni", da priznaju najgore "epitete" kojim su ih nazivali, Jurišićev HSP BiH i Perićeva Hrvatska neovisna lista, ipak priznaje usvojenu Deklaraciju i zaključke reaktiviranog HNS-a u kojim ih se, između ostalog, naziva i trgovcima hrvatskim nacionalnim interesima i uzurpatorima pozicija koje im ne pripadaju. Treba podsjetiti da su iz HSP-a dugo najavljivali svoju želju za članstvom.
Ovo će biti svojevrsni Jurišićev 'comeback', jer je ta stranka, i on kao predsjednik, već bila članicom HNS-a.
I Jurišić i Perić bivše su stranačke kolege, a njihove međusobne političke nesuglasice rezultirale su Perićevim odlaskom iz HSP-a i formiranjem nove stranke, kao što je to učino i Živko Budimir.
Međutim, u HSP-u BiH odluka o članstvu u HNS nije bila jednoglasna, a protiv je glasovao Petar Milić, glavni tajnik te stranke i dopredsjednik prvog HNS-a, osnosvanog 2000. u Novom Travniku.
"Na sjednici Glavnog stana jedini sam glasovao protiv i to iz dva razloga. Prvi je razlog je što današnji HNS nema nikakvih dodirnih točaka s izvornim HNS-om. Sada je to nevladina udruga kao i Hrvatsko narodno vijeće (HNV), a ne krovna politička organizacija hrvatskog naroda u BiH. Drugi razlog je taj što je neprihvatljiva ucjena ovog HNS-a da svi moraju potpisati i prihvatiti dosadašnje dokumente što je apsurd s obzirom na samu bit HNS-a. Svatko tko iz HSP-a prihvaća ovu ucjenu, potpisuje da je bio nelegalan, nemoralan, da je radio protuustavno i protiv interesa hrvatskog naroda. Neki će 's fesom na glavi' biti u HNS-u", zaključio je Milić, komentirajući ovu temu .
Podsjećamo da je HNS osnovan 2000. godnine u Novom Travniku, a za predsjednika Predsjedništva izabran je Ante Jelavić, tadašnji predsjednik HDZ BiH i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva HNS-a BiH su bili Zdravko Hrstić (HSP BiH), Ante Pašalić (HKDUBiH) i Petar Milić (utemeljitelj stranke Hrvatski demokršćani).
Iako je značajno zanimanje javnosti za subotnji Sabor HNS-a, izgleda da se njegov sastav članica ipak neće značajnije mijenjati, a još manje je vjerojatno da će se, nekada zamišljena krovna politička organizacija Hrvata u BiH, reformirati i vratiti na izvorne staze.
