Nacionalistički političari sve tri etničke skupine u BiH blokiraju svaki napredak. Dva europska povjerenika žele potaknuti novi početak. No diplomacija nije dovoljna.
Ili predstavnici Europske unije imaju beskrajno strpljenjem. Ili su politički i strateški potpuno slijepi. Ili u stvari nemaju izbora. Bosanski političari, pozvani na sastanak u Sarajevo, tako su se nepomirljivo posvađali u nazočnosti povjerenice EU-a za vanjske poslove Federice Mogherini i europskog povjerenika za susjedstvo i pregovore o proširenju Johannesa Hahna, da su razgovori morali biti odgođeni. Tu nije pomoglo ni to što su održavanje pregovora osobno potaknuli ministri vanjskih poslova Njemačke i Velike Britanije, Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond.
Predstavnici EU-a proteklih su deset godina uvijek iznova dopustili da ih vladajući političari iz Bosne i Hercegovine prevare i izigraju. Oni su sve stavili na pogrešnu kartu: na nacionalistički nastrojene političare i njihovo simuliranje želje za reformama. Oni su uvijek iznova povjerovali korumpiranoj političkoj kasti i njihovim ispraznim izjašnjavanjima za takozvani europski put te balkanske zemlje uzdrmane krizama. No polako bi i posljednjem predstavniku briselske birokracije trebalo biti jasno da ovi političari Bosnu i Hercegovinu ne mogu voditi u EU. I da oni to i ne žele.
Bosna i Hercegovina je od 2010. godine potencijalni kandidat za članstvo u Europskoj uniji. No ta bi zemlja za konkretno približavanje Uniji trebala pokrenuti reforme - ali one bi značile kraj nepotizmu. Politički predstavnici triju etničkih skupina su, doduše, godinama njegovali svoje animozitete. No unatoč tome su resurse i bogatstva zemlje bez problema podijelili među sobom. Svaka stranka opskrbljuje svoje pristaše radnim mjestima u upravi, s javnim poslovima i subvencijama. To je godinama funkcioniralo, stranke su uvijek iznova birane u brojne parlamente rascjepkanih političkih struktura. Samo zato su njihove vođe blokirale sve reforme koje bi zemlji barem donijele pravi status kandidatkinje za članstvo u EU-u.
U njihovoj nepopustljivoj blokadi dodatno ih je ojačao slučaj iz Hrvatske. Ondje je uhićen bivši premijer Ivo Sanader i osuđen radi korupcije na deset godina zatvora. Snimke bivšeg predsjednika hrvatske vlade s lisicama na rukama ostavile su dubok dojam na vodeće političare u Bosni i Hercegovini. To im je predočilo što bi se dogodilo kada bi bosansko-hercegovačka pravna država, uz potporu EU-a, krenula u suzbijanje korupcije. Upravo zato su neovisno pravosuđe i borba protiv korupcije najvažniji uvjeti za pokretanje pregovora o prijamu u članstvo s EU-om.
Strogo kažnjavanje korupcije
Doduše, ispravno je i važno to što njemački i britanski ministri vanjskih poslova žele pomoći maloj balkanskoj državi kako bi se pomoću gospodarskih i političkih reformi napokon približila EU-u. Ali to je barem četvrta takva inicijativa. No prije svakog daljnjeg diplomatskog pokušaja BiH mora početi kaznenopravnu ofenzivu. EU mora poduprijeti pravosuđe ove zemlje u mjerama protiv korumpiranih političara. Dužnost Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH trebala bi biti radikalno ograničena, preskupe savjetničke funkcije ukinute, a tako ušteđeni novac trebao bi se staviti na raspolaganje tehnički i kadrovski loše opremljenim državnim odvjetništvima.
U jednom neslužbenom razgovoru jedan je zapadnoeuropski diplomat nedavno ironično izjavio: "Neki političari u BiH imaju više 'leševa u podrumu' nego krematorij jednog njemačkog grada srednje veličine." Tek kada će pravosuđe maknuti najkorumpiranije političke vođe, zemlja će imati realnu šansu da krene u smjeru EU-a. U protivnom će i ova njemačko-britanska inicijativa ostati bez rezultata kao i mnoge druge prije nje.
