Ako ste mislili da se Bosanci i Hercegovci mogu pohvaliti visokim IQ-om prevarili ste se, jer se prema nekim istraživanjima nalazimo među najglupljim narodima u Europi.
Kvaliteta obrazovanja u velikoj mjeri utječe na IQ rezultate, odnosno niži prosjek IQ više ukazuje na loš pristup kvalitetnom obrazovanju, a ne na urođenu inteligenciju. Također, uvjeti testiranja utječu na rezultate; bogatije zemlje imaju veće šanse priuštiti si bolje testiranje.
"Moja namjera s kartom nije bila reklamnog karaktera ili izrugivanje bilo koje zemlje. Upravo sam stvorio vizuelizaciju statističkih podataka na osnovu visoko citiranog znanstvenog rada, kao što sam uradio za desetine drugih karata", kaže autor ovog istraživanja.
Ispravno pitanje koje se nameće je - Što možemo učiniti da se pomogne zemljama koje imaju loše obrazovne sustave?
Lin i Vanhanen koji su radili istraživanja o inteligenciji koriste ne samo mjere koje su dostupne u odgovarajućim zemljama za testiranje IQ, već i, u velikoj mjeri, različite studije standardizirane procjene učenika.
Zbog kontroverze koja okružuje Balkan, provjerena je statistika i Lin i Vanhanen su otkrili brojčanu (ili tipografsku) grešku u slučaju BiH, koja je sada ispravljena. Podaci za ostatak Balkana slažu se sa raspoloživim PISA i TIMSS studijama (studije standardizirane procjene studenata).
Kosovo je shvaćeno kao dio Srbije, a Krim kao dio Ukrajine za potrebe ove statistike. Rinderman procjenjuje podatke za nekoliko zemalja, koji su prvobitno bili na karti i ti podaci su sada bezvrijedni. Prema karti Europe kada je istraživanje inteligencije u pitanju, može se vidjeti kako se Bosanci i Hercegovci nalaze na neslavnoj poziciji i da su među glupljima u Europi.
