"Ima li tu mene" - temelj svih bh političkih trgovina

Austrijski 'Standard' donosi opširnu analizu političkih prilika u BiH, uvjetovanja i zamršenih 'dealova' u kojoj se između ostalog kaže: "Ponekad postupci bh. političara podsjećaju na ´Čovječe ne ljuti se'. Pitanje: "Gdje sam tu ja" ili "Ima li tu mene" prati svako donošenje političkih odluka. U svakom 'dealu' ove male balkanske države kriju se drugi 'dealovi' i to sve jako često vodi do blokade". Igra se nastavlja, tako što se pomiješaju i sva druga politička pitanja, dok se sve potpuno ne zamrsi tako da nema rješenja - dok se ne odmrsi.

Onaj tko ima priliku izbaciti iz igre protivničku figuru, to mora i uraditi. Pošto se u BiH sa njenim kompliciranim ustavnim sustavom stalno pojavljuju najrazličitije konstelacije u kojima imate šansu oboriti suigrača, igrači nikako ne mogu doći do cilja i samo zadaju udarce protivniku.

Protekli tjedan došlo je do susreta vođa dvije najveće stranke u BiH: vođe SDA Bakira Izetbegovića i vođe SNSD-a Milorada Dodika. Oni su postigli dogovor o tzv. mehanizmu koordinacije, koji bi bio primjenjivan kod svih dogovora. Ovaj mehanizam treba regulirati koje institucije višeslojnog političkog sustava ove državice moraju biti konsultirane da bi se jednim - zajedničkim - glasom odvijala komunikacija s EU.

Dogovor je bila osnovna pretpostavka da premijer entiteta Federacija BiH Fadil Novalić i premijer BiH Denis Zvizdić Međunarodnom monetarnom fondu pošalju pismo o namjerama, kako bi dobili kredit. Bez pomoći MMF-a oba entiteta i savezna razina, dakle cijela država bi bankrotirali.

MMF je u srpnju odgodio isplatu kredita od 550 milijuna eura jer Novalić i Zvizdić nisu potpisali pismo o namjerama. Deal s MMF-om je postao važan nakon što je istekao prethodni kredit jer bh. političari - kao i obično - nisu proveli dogovorene reforme.

Mehanizam koordinacije i 'deal' s MMF-om nemaju veze jedan s drugim. Ali, kao što to često biva u BiH, političari koriste jednu temu kako bi je uvjetovali s drugom i kako bi svatko za svoju poziciju ostvario bodove.

Pitanje: "Gdje sam tu ja" ili "Ima li tu mene" prati svako donošenje političkih odluka

U svakom 'dealu' ove male balkanske države kriju se drugi 'dealovi' i to sve jako često vodi do blokade. Igra se nastavlja, tako što se pomiješaju i sva druga politička pitanja, dok se sve potpuno ne zamrsi tako da nema rješenja - dok se ne odmrsi.

Spor oko mehanizma koordinacije nastavio se sporom oko prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Dodik je najprije odbijao prihvatiti prilagođeni sporazum, jer se plašio da RS ne bude oštećena trgovinskim sporazumom s EU. Stoga je u srpnju BiH morao posjetiti njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt. On je obećao da će Svjetska banka napraviti studiju o učincima Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji na BiH i da će Njemačka kompenzirati moguću štetu.

Zapravo nije bilo jasno kakve će učinke imati SSP na BiH.

Ali to nije spriječilo lokalne političare da raspiruju strah. Intervencija ministra Schmidta pokazuje da Njemačka preuzima ulogu koju bi, zapravo, trebala imati EU. No, rasprava oko SSP-a je prethodno bila povezana s jednom posve drugom temom: objavljivanjem rezultata popisa stanovništva. Vodstvo Republike Srpske je bilo ljuto jer su rezultati glasanja - nakon tri godine - objavljeni mimo njihove volje.

Ali, problem s 'dealom' Dodik-Izetbegović je što je napravljen bez šefa najveće partije bosanskih Hrvata Dragana Čovića. On, koji se godinama bori za treći entitet, smatra da nije prihvatljiva posljednja inačica mehanizma koordinacije. Čović želi da tri županije u FBiH, u kojima su Hrvati većina, dobiju više na utjecaju. A to bi bio korak ka trećem entitetu", piše između ostalog austrijski 'Standard' navodeći da se još ne zna "hoće li deal oko mehanizma koordinacije biti realiziran".