Hrvatska stranka prava Đapić - dr. Jurišić u nedjelju, 9. kolovoza u 10 sati je nazočila polaganju vijenca na spomen obilježju na Vardi kod Mostara u povodu 17. obljetnice ubojstva Blaža Kraljevića, pripadnika HOS-a.
Nakon što je vijenac položen, u crki u Kruševu odlužena je sveta misa za poginule s početkom u 11 sati, priopćeno je iz HSP-a.
Veličina Blaža Kraljevića
Bio je to posve običan ratni dan 9. kolovoza 1992. godine.
Vijesti s bojišnica i nisu bile najbolje. No jedna je zasjenila sve ostale. Ubijen je Blaž Kraljević! No ne na bojišnici. Kukavička zasjeda, u kojoj su likvidirana i osmorica Kraljevićevih suboraca, organizirana je kod Mostara.
Ubojstvom Blaža Kraljevića ubijeno je i krhko savezništvo Hrvata i Muslimana u zajedničkoj obrani od srpskoga agresora. Kao čovjek ispred svoga vremena Kraljević je bio svjestan da će eventualni rat između Hrvata i Muslimana na 30 posto slobodnih teritorija koje su 1992. godine držali HVO i Armija BiH ostaviti nesagledive posljedice po Hrvate u BiH.
- Znao je da će bez ikakvoga razloga poginuti na tisuće nevinih ljudi.
- Upozoravao je kako će taj rat desetkovati Hrvate u središnjoj Bosni, te da su mali izgledi da se obrane u opkoljenim enklavama od znatno brojnije Armije BiH.
- Bio je svjestan kako će taj rat Hrvate koštati u političkom smislu samoorganiziranja unutar granica Bosne i Hercegovine.
- Bilo mu je jasno da izbijanje muslimansko-hrvatskoga sukoba vojnički najviše pogoduje srpskom agresoru.
- Bio je svjestan da će se tim sukobom agresija Srbije na BiH pretvoriti u građanski rat sa vjerskim primjesama, što je opet odgovaralo Beogradu, ali i smušenoj međunarodnoj zajednici, koja je građanskim ratom dobila alibi za svoje nedjelovanje.
Blaž Kraljević je bio zagovornik jedne posve druge politike. U cilju spašavanja ljudskih života i potpunoga poraza zločinačke politike koju je vodio Slobodan Milošević zalagao se za otvaranje širokog fronta prema srpskom agresoru. No upravo su takva razmišljanja smetala gospodarima života i smrti u Grudama, Zagrebu i Sarajevu. Već se odavno špekulira da su Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Mate Boban u blizini svojih redova imali ljude instalirane od strane UDBE i KOS-a kojima je politika Blaža Kraljevića uvelike smetala. Kako drukčije objasniti sulude poteze koji su vučeni od strane tadašnjega muslimanskoga i hrvatskoga vodstva, a koji su uvijek išli u korist Beograda i zločinačke politike Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića?
Gledano s ove vremenske distance rat između Muslimana i Hrvata tijekom 93 i 94. godine jedna je od najsuludijih ratnih epizoda u dugoj krvavoj povijesti Europe.
Prema izjavi jednog od prvih suradnika Blaža Kraljevića Stanka Primorca Ćane, Kraljević se protivio uspostavi Hrvatske Republike Herceg-Bosne. No, iako zvuči suludo Hrvati su Herceg-Bosnu ili hrvatsku federalnu jedinicu, koju čekaju toliko godina, s puno manje žrtava mogli dobiti jedino s Blažom Kraljevićem i njegovim vojničkim i političkim idejama. U tome i jeste veličina Blaža Kraljevića.
