Zbog pogrešnih odluka državnog Ureda za razmatranje žalbi, institucijama i javnim poduzećima je naloženo isplatiti najmanje šest milijuna KM privatnim tvrtkama.
Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) BiH je platila nešto više od 340.000 KM štete Konzorciju firmi "Hering" iz Širokog Brijega i "ITC" iz Zenice. Ove tvrtke su se prijavile na natječaj za izgradnju Graničnog prelaza Bijača, ali nisu dobile posao.
U veljači 2013. godine Povjerenstvo za javne nabave UIO-a ocjenjivala je pristigle ponude. Predložila je posao ugovoriti s tvrtkama "A3" iz Širokog Brijega i "Putovi" iz Gruda koje su poslale najjeftinije ponude.
Konzorcij "Hering" i "ITC" su smatrali da je ovdje pogrešno umanjena cijena ponude konkurentskih firmi. Nakon žalbe Konzorcija direktor UIO-a Miro Džakula je obustavio postupak dodjele ugovora. Međutim, URŽ je zaključio da UIO nije kršio Zakon pa je odbio žalbu. Glasnogovornik UIO-a Ratko Kovačević kaže da je na osnovu ovog rješenja njegova institucija zaključila ugovor sa tvrtkama "A3" i "Putovi".
Konzorcij nije prihvatio ovakav rasplet pa je tužio URŽ Sudu BiH koji je u svojoj odluci potvrdio njihove navode. Sud je obrazložio da su URŽ i UIO pogrešno tumačili da izabranim tvrtkama cijena treba biti umanjena za deset umjesto za pet posto.
URŽ je sada morao ponovo odlučivati pa je donio drugačiju odluku. Zaključili su da je UIO pogrešno umanjio cijenu tvrtkama sa kojima je kasnije potpisao ugovor.
Nakon ove odluke UIO je neuspješno tužio URŽ jer su morali isplatiti odštetu. Kovačević smatra da je iznos bio previsok.
Mi smo u cijelom ovom postupku isključivo pratili odluke Ureda za žalbe i postupali po tim odlukama te, praktično, drugačije nismo mogli postupiti
, kaže Kovačević.
Ovo nije jedini ovakav slučaj. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su istražili 22 nabave u kojima je URŽ odredio ukupnu štetu od skoro 12 milijuna maraka. Novinari su otkrili da su institucije i javna poduzeća polovinu ovog novca isplatili zbog pogrešnih procjena URŽ-a. Među tvrtkama koje su dobile rješenje o odšteti su i "Junuzović-kopex", "MOS", "Hering", "Elektrounion" i "Građenje".
Članovi URŽ-a, s kojima su razgovarali novinari CIN-a, kažu da su greške moguće jer su drugačije tumačeni određeni pravni propisi, ali da su griješile i institucije koje su provodile postupke javnih nabava.
Za razliku od institucija koje su zbog svojih grešaka kažnjene, pogrešne odluke članova URŽ-a prolaze bez kazne jer za njih zakon nije propisao nikakvu odgovornost.
Ured za razmatranje žalbi je sedmočlana nezavisna institucija koja prati provođenje Zakona o javnim nabavama. Čine je pravnici s položenim pravosudnim ispitom te stručnjaci u oblasti javnih nabava, transporta, izvođenja radova ili strateškog poslovnog upravljanja. Njih bira Parlamentarna skupština BiH putem javnog natječaja.
Prema izvješćima o radu, URŽ je od 2012. do kraja 2015. godine donio 45 rješenja o isplatama šteta. Ni nakon šest mjeseci traženja nisu ih sve dostavili novinarima CIN-a, objašnjavajući da ne znaju koji su to predmeti jer nemaju sistematiziranu arhivu.
Do sredine 2014. godine važio je Zakon o javnim nabavama BiH koji je predviđao naknadu za ponuđače oštećene tijekom javne nabave. Konačan sud o vrijednosti štete je donosio URŽ, a ona je mogla iznositi najviše deset posto cijene koju je ponuđač predložio tokom nabave. Danas je za ovo nadležan sud.
