Bosna i Hercegovina je u sličnoj situaciji bila već više puta i mislim da je bilo mnogo težih situacija od ove, s tim da, istina, nikada nismo bili pred vratima EU, nikada nismo bili pred mogućnošću da dobijemo kandidacijski status, da obveze koje smo preuzeli, koje se vežu uz kandidacijski status, nismo u stanju provesti. Uvjeren sam da danas moramo imati drugačiji odnos prema ovim krizama i mnogo ih brže rješavati, sve stavljajući u funkciju euroatlantskog puta BiH
- kaže hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ-a BiH i predsjednički kandidat HNS-a Dragan Čović.
HNS, bez iznimke, za tu političku krizu, uvjetno rečeno, optužuje blok sarajevskih stranaka koji se realno stvorio na političkoj sceni. Svjedočimo li ponovnom formiranju velike svebošnjačke koalicije?
Pa moramo biti iskreni, hrvatski narod, kao odgovor na našu ustavnu poziciju i neravnopravnost u BiH, odgovorio je osnivanjem Hrvatskog narodnog sabora.
Pozvani su svi oni koji imaju neki parlamentarni udio ili imaju povjerenje građanstva u taj blok. Odgovor Bošnjaka bio je otprilike isti: okupiti sve bošnjačke stranke, tako da vi imate jedan, možda začuđujući za nekoga, prikaz politike u Sarajevu gdje zajedno razmišljaju i SDP i DF i GS, pa SDA, SBiH, SBB, bez izuzetka, bilo koja bošnjačka stranka, odnosno stranke koje u biti imaju 99 posto bošnjačkog biračkog tijela. Okupili su se oko zajedničkih pitanja. Primjerice, kako definirati odnos prema hrvatskom narodu i tu oni vrlo složno djeluju.
Takvo djelovanje imali smo i za vrijeme izbora u Stocu, kada su sve bošnjačke stranke zajedno nastupile kako bi se odradio jedan posao strateški, kako da Bošnjaci izađu na more. Ili danas, recimo, kada govorimo o Izbornom zakonu, opet bošnjačke stranke zajedno nastupaju i pričaju o tome kako bi trebale transformirati Federaciju BiH u potpuno građanski entitet, a time i BiH, čime u biti vrlo jasno odgovaraju na zahtjev HNS-a. Znači, to je jedna ravnoteža koja se napravila, s tim da je potpuno drugačiji razlog osnivanja.
HNS je osnovan zbog toga što nema druge mogućnosti nego da pokušamo jednim zajedništvom na političkoj sceni izboriti se za one mrvice vlasti koje bi nam osigurale legitimitet u obnašanju izvršne i zakonodavne vlasti. Bošnjaci se odlučuju na okupljanje da bi upravo ovakvim zbijanjem redova zaštitili svoju poziciju dominacije unutar Federacije, a time, u konačnici, i same BiH.
Svi su mislili da je plan B da mi bojkotiramo izbore ako nema Izbornog zakona, svi su mislili da je plan B kriza itd. Obrnuto je, jer plan B je upravo jačanje pozicije hrvatskog naroda. Plan B mora osigurati izbor legitimnih predstavnika bez obzira na izborni zakon. Doći će i plan C, pa će se svi uvjeriti da je jedini put koji Hrvati imaju put europske integracije i snaženja BiH
, kazao je Čović.
Nova strategija
kazao je kako je odluku o kandidaturi za novi mandat u Predsjedništvu BiH donio iz nužde te da je prvotni plan bio da se, ako bi se postigao dogovor o izmjenama Izbornog zakon BiH koji bi osigurao legitimno predstavljanje Hrvata na svim administrativnim razinama, ide na "osvježenje" kandidacijskih lista s potpuno novim ljudima, kojima bi "politički veterani bili logistika".
Kako se nije desilo da imamo Izborni zakon, a vrlo rano su nam već Bošnjaci ponovo poslali poruku da imaju jasnu ambiciju birati u ime Hrvata i člana Predsjedništva BiH i hrvatski klub u Domu naroda, morali smo primijeniti novu strategiju, a to je značilo da izvučete sve ono za što vjerujete da može napraviti prepoznatljivost u glasačkom tijelu, motivirati glasačko tijelo i u ovako nemogućim uvjetima, dobiti izbore, imati hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Onda je procjena bila da bi bilo neodgovorno ne preuzeti tu odgovornost, i to nema veze s mudrošću. Ja osobno sam, naravno, do kraja spreman stajati na tom statusu da predvodim svoj narod, u onoj mjeri koliko mom narodu treba moja pojava
, poručio je Čović.
Nijedan posao nije ostao nezavršen
Izrazio uvjerenje u svoju izbornu pobjedu za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ističući da u posljednjih 20 godina, kako se bavi politikom, nijedan posao nije ostao nezavršen.
Korektno osmislimo, imamo plan, politiku, podesimo taktiku i strategiju koja to sve određuje. Mislim da smo nešto slično napravili i ovaj put i to je onaj `plan B` koji je mnoge zainteresirao
, kazao je Čović.
Govoreći o jesenskim općim izborima, kazao je kako je cilj stranaka okupljenih oko HNS-a dobiti legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, dobiti deset posto više glasova u odnosu na prošle izbore te osigurati dominantnu većinu u Domu naroda.
kazao je kako smatra da se sa bošnjačke političke scene danas ne može vidno uticati na političke odnose u Republici Srpskoj, ali da se djelomično može uticati na izbor srpskog člana Predsjedništva BiH.
Čović je kazao da Bošnjaci mogu pomoći da se uspostavi vlast na razini BiH u ime srpskog naroda, te utjecati da se definira Klub Srba u Federaciji BiH.
O Dodikovoj snazi
Međutim, osnova ideje je potpuno ovladati FBiH i kada to uspiju, i taj entitet potpuno stave pod svoju kontrolu, dolazi sljedeća faza kada će se taj utjecaj dominantno, s jednim drugačijim pristupom, vjerojatno s novim ljudima, prenijeti na čitav prostor BiH, pa time i na Republiku Srpsku
", kazao je Čović.
Ocijenio je kako je to samo jedan međukorak u konačnoj slagalici, ističući da za razliku od nositelja takve ideje koji procjenjuju da je za njezinu realizaciju potrebno dva izborna ciklusa, smatra da ni 50 izbornih ciklusa neće biti dovoljno za provođenje takve zamisli koja je neodrživa na prostoru BiH.
Govoreći o predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, Čović je kazao da za sada ima izuzetnu podršku i snagu, te političku vitalnost, koliko god dugo da traje u Srpskoj.
Pojavit će se još neki nezavisni kandidati, ali srpski narod, siguran sam, znat će odlučiti i izabrati tko ga je u stanju na najbolji način predstavljati. Nekorektno je da kažem tko će to biti - jedan ili drugi čovjek - iako vrlo jasno vidim tko će to biti
, kazao je Čović.
Čović zna rezultate
Prema njegovim riječima, četiri kandidata na predstojećim izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva, na bošnjačkoj političkoj sceni, i dva kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH - Željko Komšić (DF) i Boriša Falatar (Naša stranka) računaju na isto biračko tijelo.
Čović je istakao da je bošnjačko biračko tijelo tri i po puta veće i brojnije nego hrvatsko i da je riječ o 650.000 do 700.000 glasova.
Kako će se raspodijeliti, ne znamo. Imamo svoj stav, kao i kod srpskog člana Predsjedništva i vidim svakog kolegu u studenom, koji će sa mnom sjediti, ali bi nekorektno bilo da izlazim s tim imenom
, dodao je Čović.
