Distributeri nafte u BiH mogu slobodno, u ovisnosti od uvjeta na tržištu, formirati cijene, dok vlade RS-a i FBiH mogu u slučaju poremećaja na tržištu poduzeti pojedine mjere kako bi ograničile cijene i na neki način zaustavile njihov rast, kazali su u vladama RS i FBiH.
Vozači u BiH su sve češće suočeni s višim cijenama na crpkama i pitaju mogu li vladajući u državi bilo što učiniti kako bi se zaustvalio divljanje cijena goriva. Predviđa se da bi u novoj godini cijena mogla skočiti čak na 2,50 KM za litar goriva.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS-a rekli su kako će održati sastanak s većim distributerima nafte i naftnih derivata u RS kako bi se razmotrili načini djelovanja u slučaju da nastupe značajni poremećaji cijena goriva na tržištu. Nisu precizirali kada bi taj sastanak mogao biti održan.
Ukoliko bi nastupili značajni poremećaji na tržištu, poput elementarnih nepogoda, nestašice dobara nužnih za potrebe gospodarstva i opskrbu pučanstva, neočekivanog rasta i monopolskog formiranja cijena, zloporabe dominantnog položaja i izvanrednih okolnosti prema procjeni Vlade RS, Ministarstvo trgovine i turizma može Vladi RS predložiti mjere izravne kontrole cijena na način kako je propisano Zakonom o reguliranju cijena u RS, kazali su u resornom ministarstvu.
Istaknuli su kako Vlada RS može procijenjivati je li potrebno poduzeti određene mjere u smislu određivanja fiksne, najviše ili najniže cijene ili neke druge mjere koje su propisane Zakonom o reguliranju cijena u RS.
U RS nema monopolskog formiranja cijena, jer primjera radi, cijena goriva je znatno niža u Bijeljini i Zvorniku, nego u Banja Luci i Istočnom Sarajevu, kažu u Ministarstvu te pojašnjavaju kako cijena goriva nije ista na svim benzinskim crpkama, jer se odvija u skladu s poslovnom politikom distributera.
Lela Gibo, šef Odsjeka za cijene u Federalnom ministarstvu trgovine, rekla je kako pravne i fizičke osobe mogu formirati slobodno cijene te da se pod kontrolom cijena podrazumijevaju aktivnosti na praćenju opće razine cijena i poduzimanju mjera ekonomske politike radi sprječavanja i otklanjanja poremećaja na tržištu.
Ona kaže kako na kretanje cijene naftnih derivata u FBiH utječu kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu, tečaj dolara, rafinerijske cijene derivata, kao i izmjena normative u pogledu visine javnih prihoda koji su sadržani u cijeni naftnih derivata.
Trenutna maloprodajna cijena na benzinskim crpkama u FBiH kreće se u određenom rasponu, te slijedom toga potrošači u modelu slobodnog formiranja cijena autonomno odlučuju i imaju mogućnost sami izabrati prodajna mjesta s nižim cijenama, kažu u federalnom ministarstvu.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, smatra kako je tržište u BiH već narušeno te da su entiteti preko svojih ministarstva već morali utjecati na cijenu goriva.
Ako nisu nametnuli ograničenje cijena, sa distributerima su mogli dogovoriti da se ona snizi, kao što je to bilo u srpnju. Država kroz razne namete ubire 1,15 KM od cijene goriva, tako da ima prostora da smanji namete i tako izravno utječe na konačnu cijenu
, kaže Hadžić.
On je kazao kako su cijene goriva, promatrajući listopad, rasle otprilike 0,15 KM u ovisnosti od distributera, dok je u listopada cijena barela na svjetskom tržištu u konačnici padala.
Ne vidim razlog zbog kojeg cijene goriva kod nas nisu snižene, jer i tečaj dolara i cijena nafte na svjetskom tržištu ne idu u prilog kao izgovor da se kaže da je zbog tog trebalo podići cijenu goriva u BiH
, ističe Hadžić.
Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”, kaže kako je cijena goriva kod nas trenutno najniža u regiji te da je sa stanovišta standarda gorivo skupo, ali da se, sa stajališta distributera, radi o minimalnim zaradama.
Utječu na to i rafinerijske cijene i državni nameti, naše zarade su minimalne. Put od barela do maloprodaje je poprilično dugačak i ne možemo mi na to reagirati. Kupujemo naftu od rafinerije, platimo obavezu državi, dodamo nešto svoga rabata, koji je ove godine znatno manji nego prošle, i tako formiramo cijenu
, rekao je Bajić.
On je kazao kako je najbolji pokazatelj to da je na njihovim crpkama promet u prvih devet mjeseci znatno veći, a da su zarade manje.
Porast cijene barela?
Prema najnovijem izvješću o stanju na tržištu nafte, koji su pripremili analitičari Raiffeisena, u sljedeća dva mjeseca može se očekivati daljnji rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, pa bi barel crnoga zlata mogao dostići i vrijednost od 100 američkih dolara.
Ako se u sljedeća dva mjeseca dogodi dodatno smanjenje proizvodnje nafte ili ako, zbog američkih sankcija, značajnije padne iranski izvoz nafte, onda se može očekivati rast cijena barela sirove nafte na barem 90 USD, kaže se u izvješću Raiffeisena, koji procjenjuje kako će se u posljednjem ovogodišnjem tromjesječju trgovati po prosječnoj cijeni od 80 američkih dolara po barelu.
