Otvoreno je oko 68.000 novih radnih mjesta, u odnosu na 231.000 godinu ranije, između drugog kvartala 2017. i drugog kvartala 2018. na zapadnom Balkanu, objavili su Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča.
Za razliku od toga, rast BDP-a se u regiji povećao s 2,5 posto u 2017., na 3,9 posto u 2018.
Žene i dalje manje zastupljene na tržištu
Albanija i Crna Gora bilježe najsnažniji rast broja radnih mjesta u regiji, od po 3,3 posto svaka, a slijedi Sjeverna Makedonija s povećanjem od 2,1 posto. Većina novih radnih mjesta je otvorena u industriji i uslugama. Žene su i dalje manje zastupljene na tržištu rada na zapadnom Balkanu, ali više od polovine povećanja broja radnih mjesta ide na njih. Regionalna tržišta rada su, u prosjeku, zabilježila povećanje stope aktivnosti (rast od 0,5 procentnih poena na stopu od 62,8 postotaka) i stope zaposlenosti (rast od 1 procentnog poena na stopu od 52,9 postotaka), ali te stope i dalje ostaju ispod europskih standarda.
Nezaposlenost je na povijesno niskim razinama u većini zemalja zapadnog Balkana, uz pad sa 16,2 posto na 15,3 posto tijekom prošle godine. Stope nezaposlenosti se kreću od oko 12 posto u Srbiji i Albaniji do 29 posto na Kosovu. Regija također bilježi i značajan pad dugoročne nezaposlenosti, s vrhunca od oko 1,5 milijuna osoba u 2011., na 776.000 osoba u drugom kvartalu 2018. Ipak, nezaposlenost i dalje ostaje značajan izazov na zapadnom Balkanu, čije su razine bile dva do tri puta veći nego u drugim zemljama EU.
Tržište negdje raste, negdje pada
Izvješće navodi kako zaposlenost u neformalnom sektoru, jedan od glavnih izazova tržišta rada na zapadnom Balkanu, i dalje raste u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali pada u Srbiji. U 2018. je za mlade muškarce, starije žene i radnike s niskim obrazovanjem, postojala najveća vjerojatnoća da rade u neformalnom sektoru.
Poboljšanja učinka tržišta rada ohrabruju, ali trend usporavanja uzrokuje određene bojazni
, kazala je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Još uvijek su nam potrebni jači privatni sektor u kojem se otvaraju adekvatna radna mjesta i javne politike koje olakšavaju zapošljavanje radne snage, da bi se u budućnosti održao učinak tržišta rada
, zaključila je.
A gdje su mladi?
Usprkos njihovom teškom položaju na tržištu rada, stanje zaposlenosti mladih se nastavlja popravljati, uz pad stope nezaposlenosti mladih od 3 posto na stopu od 34,6 posto. Većina mladih je dugoročno nezaposlena, u rasponu od skoro 70 posto u Bosni i Hercegovini do 43 posto u Crnoj Gori. U prosjeku, 50 posto mladih radi na određeno, što je slučaj s 8 od 10 mladih radnika na Kosovu i u Crnoj Gori. Iako u padu, udio mladih (dobi 15 do 24 godine) koji nisu zaposleni, niti pohađaju obrazovanje ili obuku, je i dalje visok, s 22,3 posto. Ispod prosječne stope (oko 17 postotaka) su zabilježene u Crnoj Gori i Srbiji, u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana (u rasponu od 24 do 26 postotaka).
Konvergencija
Plaće i troškovi rada su značajno niži na zapadnom Balkanu u odnosu na EU, a posljednjih godina nije došlo do jasnije konvergencije.
Pored pozitivnih kretanja zaposlenosti, koja se ipak usporavaju, nedavni trendovi produktivnosti i rasta plata su zabrinjavajući i kreatori politike bi se trebali pobrinuti da se pruži pomoć u cilju konvergencije i zapošljavanja
, zaključuje Robert Stehrer, naučni direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.
Izvješće navodi kako je oporezivanje prihoda od rada na zapadnom Balkanu relativno veliko za najniže plaće i radnike s izdržavanim članovima obitelji, obzirom na malu progresivnost i rijetko korištenje obiteljske naknade u režimima oporezivanja prihoda u regiji. Radnici s niskim primanjima su u posebno nepovoljnom položaju na formalnom tržištu rada, u smislu neto iznosa plaće i relativno velikih troškova njihovog zapošljavanja, u usporedbi s onima koji imaju srednja ili velika primanja.
To predstavlja dodatnu destimulaciju za rad u formalnom sektoru, kao i za otvaranje formalnih radnih mjesta, naročito za nisko obrazovane i nisko plaćene radnike. Šira reforma sveukupnog sustava oporezivanja rada i socijalnog osiguranja bi mogla poslužiti kao najbolji put za revitalizaciju tržišta rada na zapadnom Balkanu.
