Postoje indicije da je pravosuđe u BiH podložno političkom uticaju, odgovornost sudaca i tužitelja je na niskoj razini, a za tužitelje se smatra da su neučinkoviti i podložni manipulacijama političke prirode, navedeno je u Izvješću o stanju ljudskih prava u BiH za prošlu godinu, koji je objavio State department.
Vlasti su izvijestile kako su u proteklih pet godina podignute 84 optužnice protiv visokorangiranih javnih službenika, od kojih je samo 38 njih proglašeno krivim
, istaknuto je uz napomenu da je VSTV bio centar korupcijskih skandala kada je predsjednik te institucije navodno primio mito.
Upozoreno je da je prikupljanje dokaza u predmetima korupcije ozbiljno oslabljeno nakon što je 2018. Ustavni sud BiH proglasio neustavnim neke odredbe o specijalnim istražnim mjerama. Iako, kako su istaknuli, javnost korupciju vidi kao endemski problem, ističu da je bilo vrlo malo javno izrečenih zahtjeva za procesuiranje korumpiranih službenika.
Što se tiče izbora, istaknuto je da i dalje nije riješen problem pritisaka i neprimjerenih utjecaja na glasače usljed odavno detektiranih nedostataka u zakonima te da je ODIHR identificirao kredibilne tvrdnje o manipulacijama izbornog procesa na proteklim općim izborima u listopadu 2018. godine.
Od 2008. godine nisu održani općinski izbori u gradu Mostaru zbog nemogućnosti glavnih bošnjačkih i hrvatskih političara da se dogovore kako implementirati odluku Ustavnog suda BiH iz 2010. godine o reformi Izbornog zakona
.
Osim toga, kako su istaknuli, neki lideri manjih političkih stranaka su se žalili da velike stranke uživaju monopol oko ministarstava, javnih službi i medijskih izdanja te da je članstvo u istim dominantna pretpostavka za napredovanje.
Upozoravaju da i dalje postoje prijetnje i pritisci na novinare, uz napomenu da je 2019. godine povećan broj fizičkih napada na novinare. Podsjećaju da je osuđen i napadač na novinara Vladimira Kovačevića zbog teškog premlaćivanja na četiri godine, ali da je sudionik napadača i dalje na slobodi. Nedavno je Vrhovni sud RS preinačio ovu presudu pa je Marko Čolić zbog ovog djela osuđen na pet godina zatvora. Novinari su, kako je istaknuto, onemogućavani u obavljanju svog posla navodeći primjer pritiska na novinare koji su izvješćivali sa skupova "Pravda za Davida", kao i da je samoj grupi u najmanje četiri navrata bilo ograničeno pravo na javno okupljanje i mirne prosvjede.
Dodali su da su vlasti oba entiteta pokušavale ograničiti aktivnosti nevladinog sektora, posebno onim organizacijama koje se bave osjetljivim pitanjima i temama.
Kritizirali su i ukidanje Izvješća o Srebrenici iz 2004. godine od strane Narodne skupštine RS prošle godine. Javni servisi su, kako je istaknuto, i dalje pod političkom kontrolom.
Iako je proteklih godina u ovim izvješćima bilo upozoravano na premlaćivanja i mučenja elektrošokovima u policijskim postajama, istaknuto je kako je došlo do određenog napretka, te da je broj incidenata smanjen, ali da je stanje u ovoj oblasti i dalje zabrinjavajuće.
Dalje se ukazuje na to da je i dalje malo urađeno na vraćanju oduzete imovine, a istaknuto je i da postoji priliv migranata s kojima se bore domaće vlasti.
Problem predstavlja i odnos prema manjinama, posebno romskoj populaciji, ali i seksualnim manjinama, za koje se ističe da su i dalje ugrožene.
Posebno poglavlje posvećeno je i stanju radnih prava, uz upozorenje da pojedini privatni poslodavci radnike tjeraju raditi prekovremeno ili u teškim uvjetima uz prijetnju gubitkom posla.
