Član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez rekao je kako Federacija BiH trenutno provodi tzv. švedski model kada je riječ o pandemiji koronavirusa.
Mi smo još uvijek u prvoj fazi i trenutno povećanje broja zaraženih nije drugi udar. Ono što smo restriktivnim mjerama uradili je spriječavanje velikog udara i masovnog oboljevanja što bi dovelo do nemogućnosti funkcioniranja zdravstvenog sustava i do velikog priliva pacijenata. Restriktivne mjere su spriječile scenarije Italije, Španije, Engleske, Belgije...
, rekao je Čerkez.
On je kazao kako je razdoblje restriktivnih mjera u ožujku i travnju korišten za podizanje svijesti javnosti o načinu učinkovite zaštite, poput držanja fizičkog razmaka, nošenja zaštitnih maski i redovnog pranja ruku. Također je iskorišten i za pripremu zdravstvenog sustava za primanje većeg broja oboljelih.
Restriktivne mjere jesu skinute i sada se očekuje od građana, koji su trebali za dva mjeseca primiti sve informacije, da se ponašaju u skladu s preporukama, a tri su ključne - distanca i zaštitne maske unutar objekata te povećana osobna higijena
, dodao je.
Čerkez ističe kako je ovo najsličnije švedskom modelu jer je temeljen na svijesti ljudi, a ne na restrikcijama.
Iako su Šveđani imali veliki broj umrlih osoba starijih generacija, mi smo se fokusirali da posebno zaštitimo mlađe i starije osobe jer znamo da su kronični bolesnici i stariji posebno na udaru
, kazao je.
Član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva podsjeća kako je, u skladu s novim preporukama, županijama dana mogućnost donošenja svih mjera.
Imamo županije koji nemaju aktivnih slučajeva, neke županije imaju vrlo mali broj, a neki imaju priličan broj oboljelih. Jako je bitno pratiti situaciju i epidemiološki reagirati na način da se zaraženi izoliraju, da se prati stanje i reagira prema tome. Zdravstveni sustav na razinama županija moraju biti spremni i za restriktivnije mjere, ali moraju biti lokalnog karaktera
, dodao je.
Na pitanje je li zdravstveni sustav u FBiH moguć izdržati tzv. švedski model i povećanje broja zaraženih, Čerkez odgovara kako iz tog razloga epidemiološke službe moraju pratiti da ne dođe do eksplozije i moraju znati koja je granica i kakve mjere poduzimati.
Sada smo u sustavu gdje najveću ulogu igra svijest. Ako dođe do masovnijeg oboljevanja na lokalnom nivou, onda će se morati provoditi restrktivnije mjere u tim lokalnim zajednicama. Tako će doći do kombinacije tzv. švedskog modela i restriktivnih mjera
, kazao je.
Čerkez smatra da, ukoliko jedna lokalna zajednica ima veliku transmisiju zaraze, onda postoji opasnost širenja na druge zajednice.
Ne treba se prekidati život u toj zajednici, ali treba ograničiti kontakt s drugim zajednicama jer jedino restrikcija sprječava širenje. BIlo bi očekivano, ukoliko imamo veliki broj zaraženih u jednoj zajednici, a ne možemo izolirati i uvezati sve kontakte, da pristupimo mjerama restrikcije kretanja između zajednica. Tada bi virus ostao lokaliziran. Bitna je odgovornost svakog pojedinca, ali i sustava da reagirau slučaju potrebe
, dodao je.
Čerkez ističe kako je trebalo puno hrabrosti, odlučnosti i znanja kada su se donosile mjere u ožujku te da se to pokazalo učinkovitim.
Za kraj ističe da možemo imati kontinuirani rast broja zaraženih, ali se može očekivati veliki rast na jesen.
U Federaciji BiH najteža situacija je trenutno u Tuzlanskom kantonu. Zeničko-dobojski kanton polako uspijeva suzbiti širenje na području Tešnja, dok situacija u Kantonu Sarajevo uprkos porastu broja zaraženih i dalje nije zabrinjavajuća.
