Iako zavodi za zapošljavanje imaju tisuće nezaposlenih radnika u svojim evidencijama, na gradilištima, u ugostiteljskim objektima… sve češće rade radnici iz Turske, Kine, Kuvajta, Nepala i Bangladeša.
Podaci o nezaposlenima
Kako pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje FBiH, na dan 31. kolovoza ove godine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je registrirano 289.905 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 326, odnosno 0,11%.
Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 171.543, odnosno 59,17%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 200.506 (69,16%) je stručnih, 89.399 (30,84%) su nestručne osobe, a njih 89.024 (30,71%) prvi put traži posao.
Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 66.385 osoba u dobi između 15 i 29 godina. Kada je pak riječ o RS-u, prema podacima njihova Zavoda za zapošljavanje, na kraju rujna ove godine bilo je 66.504 nezaposlenih, od čega 52.007 njih s određenom stručnom spremom, a 13.497 bez ikakva zanimanja.
Aktivnih tražitelja posla samo s trećim stupnjem stručne spreme na kraju rujna bilo je 21.211, od čega ugostitelja, za kojima u ljetnim mjesecima vlada ogromna potražnja, 2193. Nezaposlenih s diplomom iz metalske struke bilo je 3917, tekstilaca 1393, a građevinara 509. Iako su ti brojevi jasni, poslovna zajednica tvrdi da radnika u ugostiteljstvu, metalskoj struci i građevini nema ni za lijeka.
O tome zašto poslodavci ne angažiraju nezaposlene sa Zavoda, predsjednik Upravnog odbora Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS Zlatan Tatić priznaje kako nema objašnjenje.
Sa Zavodom nemamo suradnju i uistinu im se ne obraćamo kada imamo potrebu za dodatnim zapošljavanjem. Zašto, ne znam. Smatram da ti statistički podaci u 90 posto slučajeva nisu točni i da ti radnici postoje samo na papiru jer tijekom ljeta konobara nije bilo moguće naći. Sada je situacija nešto bolja jer su se vratili oni koji su radili na moru, s tim da će, čim zima prođe, ponovno otići na primorje
- priča Tatić.
Ravnatelj Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić ne spori da u RS-u na jednoj strani postoji suficit određenih zanimanja, a na drugoj deficit, ali naglašava i da poslodavci imaju predrasude.
Zašto poslodavci sami traže radnike iako je naš posao posredovati, ne znam. Imamo situacije da nam se određene tvrtke obraćaju sa zahtjevom za radne dozvole strancima, a da prethodno uopće nisu tražile radnu snagu koju mi imamo na evidenciji
- tvrdi Vujičić zaključujući kako priču da su ljudi fiktivno na evidenciji nezaposlenih smatra nelogičnom.
