Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je u 2021. i 2022. godini okončalo stegovne postupke protiv 55 sudaca i tužitelja po tužbama Ureda stegovnog tužitelja (UDT) zbog kršenja Zakona o VSTV-u i etičkih kodeksa.
Njih 45 je proglašeno odgovornima, a kažnjeni su razrješenjem dužnosti, premještanjem na niže pozicije, smanjenjem plaće, javnom opomenom ili su upućeni na izobrazbu, dok je za desetero odbijena stegovna tužba.
Postupci su najčešće vođeni zbog nemarnosti, neopravdanog kašnjenja u radu te ponašanja koje ne priliči uposlenima u pravosuđu.
Novim stegovnom odlukama novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su dopunili bazu "Disciplinske kazne protiv sudaca i tužitelja". Baza sadrži: imena osoba protiv kojih su vođeni stegovno postupci, nazive institucija u kojima su počinili prekršaj, vrstu kazne i opis prekršaja.
Novinari su podatke prikupili na osnovu 260 stegovnoh odluka koje su donesene u razdoblju od 2010. do kraja 2022. protiv sudaca, tužitelja i stručnih suradnika zbog kršenja Zakona o VSTV-u i etičkih kodeksa.
Baza je dopunjena i s 27 odbijenih i jednom odbačenom stegovnom tužbom. Radi se o sucima i tužiteljima za koje, nakon podizanja stegovne tužbe, nije utvrđeno da je došlo do povrede kodeksa ili kršenja Zakona ili je odlučeno da se postupak neće provoditi.
Ova baza je jedinstvena jer građanima omogućava pristup potpunim podacima o stegovnom kaznama protiv sudaca i tužitelja.
Otkaz sucu i tri smijenjena glavna tužitelja
U protekle dvije godine stegovno povjerenstvo je razriješila Radivoja Stanišića, suca Općinskog suda u Sarajevu, te smijenila Gordanu Tadić, Mahmuta Švraku i Mirsada Bilajca s pozicija glavnih tužitelja Tužiteljstva BiH, Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske i Kantonalnog tužiteljstva Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
Kako je navedeno u odluci stegovnog povjerenstva, sudac Stanišić je devet predmeta evidentirao kao završene u vrijeme kada još nije donio odgovarajuće odluke, u pet predmeta je propustio blagovremeno provesti postupak po žalbi, a u dva predmeta je kasnio u radu i donio rješenje kojim se postupak prekida iako je Kantonalni sud odredio da je u ponovnom postupku potrebno sudjelovanje drugog suca.
On nije dolazio na raspravu tijekom stegovnog postupka koji je protiv njega vođen uz obrazloženje da ne može dolaziti na ročište jer mu je sigurnost teško ugrožena. Međutim, takve tvrdnje nije ničim dokazao i rasprava je vođena bez njegove nazočnosti te je razriješen dužnosti suca. Sudac Stanišić je u sudskom postupku pokušao osporiti stegovnu odluku, ali mu to nije pošlo za rukom.
Prilikom donošenja odluke stegovnog povjerenstva je podsjetila da je on stegovno odgovarao i 2018. godine kada je dobio javnu opomenu zbog kašnjenja u radu na predmetima.
Stegovno povjerenstvo je smijenila glavne tužitelje Tadić, Švraku i Bilajca i premjestila ih na niže pozicije tužitelja. Njih troje su, prema odluci povjerenstva, propustili poduzeti radnje da se u ovim institucijama u potpunosti koristi TCMS sistem kojim se vrši automatska dodjela predmeta tužiteljima i uz to su propustili pokrenuti postupak sigurnosnih provjera uposlenika ove institucije.
Također, stegovno povjerenstvo VSTV-a je smijenila i Jezdimira Spasojevića, zamjenika glavnog tužitelja Tuzlanskog kantona. On je, također, premješten na poziciju tužitelja. Spasojević je kažnjen jer je donio nezakonitu odluku o proširenju istrage u jednom predmetu, nije dolazio na ročišta, a koristio je službenog vozača uz obrazloženje da ide na ročište koje toga dana nije ni održano. Povjerenstvo je ocijenila da je tužitelja bio nemaran u svome radu i da je povrijedio Kodeks tužiteljske etike.
Smanjenja plaće i javne opomene
Stegovna povjerenstva VSTV-a su suce i tužitelje najviše kažnjavale novčano, umanjenjem plaće u određenom postotku na određeno vrijeme. Takvu kaznu je dobilo 33 sudaca i tužitelja, s tim što je među njima i dvoje koje je upućeno i na dodatnu izobrazbu.
Jedna od njih je Jasminka Knežević, kantonalna tužiteljica iz Sarajeva, o kojoj je CIN ranije pisao. Ona je kažnjavana smanjenjem plaće 2017. i 2020. godine jer je evidentirala da je završila predmete koji još nisu bili završeni. Prvu kaznu je dobila kada je radila u Općinskom sudu u Orašju kao stručna suradnica, a drugu kao tužiteljica u Kantonalnom tužiteljstvu u Sarajevu.
Treći put je tužiteljica Knežević kažnjena 2022. godine jer je zaključila sporazume o priznanju krivnje s pet osoba, bez znanja glavnog tužitelja, a u šest kaznenih predmeta neopravdano je kasnila s postupanjem po zahtjevima tužitelja da dostavi izjašnjenje na pritužbe o obustavi ili nesprovođenju istrage.
Smanjena joj je plaća za 50 posto na godinu dana i određeno joj je kako mora pohađati izobrazbu iz kaznene oblasti u trajanju od najmanje tri semestra o temi "Praksa Vrhovnog suda FBiH", "Sporazum o priznanju krivnje" i obuku o temi "Profesionalna etika".
Knežević je pokušala žalbama ublažiti kaznu, uz obrazloženje da je u spornom periodu bila epidemija koronavirusa, da je bila preopterećena obavezama na kaznenim predmetima te da je u to vrijeme radila poslove i drugih kolega. Njena žalba je odbijena.
U 2021. i 2022. godini osmero sudaca i tužitelja je kažnjeno javnom opomenom, uglavnom zbog kašnjenja u izradi presude, donošenju odluka, dovođenju predmeta do zastare i odugovlačenju postupaka. U jednom slučaju je sudac kažnjen jer je u svojim stručnim radovima koristio tekstove drugih autora,
Stegovni postupak može inicirati svako tko smatra da sudac ili tužitelj ne radi u skladu sa zakonima ili etičkim kodeksima. Inicijativu razmatra UDT koji podiže tužbu ili odbacuje prijavu. Stegovni postupak vode stegovna povjerenstva koje se sastoje uglavnom od članova VSTV-a te sudaca i tužitelja iz pravosudnih institucija u BiH.
Ovi postupci su otvoreni za javnost, ali se konačne odluke objavljuju anonimizirane.
