U skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara, svi građani i kompanije u FBiH su obvezni izdvajati 0,5% od osnovice svoje neto plaće kao naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.
Taj novac je namijenjen isključivo za zaštitu i spašavanje od prirodnih katastrofa kao što su poplave i odroni.
Zakon također predviđa da se 20% prikupljenih sredstava raspoređuje u proračun Federacije BiH, 30% županijama, a 50% općinama u kojima su sredstva ostvarena. U posljednjih deset godina u proračun Federacije prikupljeno je više od 110 milijuna maraka (oko 55 milijuna eura), navodi portal Crna Kronika.
Međutim, poplave i odroni u BiH pokreću pitanje gdje su ta sredstva i kako se koriste. Prema podacima RSE, ukupno je u razdoblju od 2015. do 2024. godine prikupljeno 111,88 milijuna KM na razini Federacije, dok su županije dobile 167,83 milijuna KM, a općine 279,71 milijuna KM, što ukupno iznosi 559,42 milijuna KM.
Unatoč ovim prikupljenim sredstvima, građani pogođeni poplavama i odronima često se pitaju kako i zašto nije bilo adekvatnog odgovora i gdje su sredstva koja su trebala biti iskorištena za njihovu zaštitu.
Organizacije poput Pomozi.ba, Gorske Službe Spašavanja i Crvenog križa su pokrenule akcije pomoći kako bi građani mogli pružiti podršku ugroženima, ali pitanje transparentnog korištenja prikupljenog novca ostaje otvoreno.
Na očite nedostatke sustava i potrebu hitnog uspostavljanja kriznog menadžmenta za situacije prirodnih katastrofa upozorilo je i Speleološko društvo “Herceg” iz Mostara.
