Stupanje na snagu Zakona o lustraciji u Makedoniji, kojim je propisano da svi kandidati za službene državne dužnosti moraju proći istragu kako bi se utvrdilo jesu li surađivali s tajnim službama tijekom komunističkog razdoblja, ponovno je potaknulo pitanje hoće li se sličan zakon donijeti i u BiH, pogotovo jer se radi o jednom od neformalnih uvjeta koje postavlja EU, piše Dnevni list.
Naime, usvajanjem Rezolucije o osudi komunističkih zločina u Vijeću Europe mnoge zemlje regije krenule su u sučeljavanje s neugodnom prošlošću, pri čemu su se na udaru našle mnoge do tada nedodirljive istine ili ideologije, no čini se kako je BiH, kao i u svemu, izuzetak.
Izaslanik HDZ-a BiH u državnom Domu naroda Ivo Miro Jović, jedan od onih koji je u više navrata bezuspješno pokušavao isposlovati donošenje zakona o lustraciji, za Dnevni list kaže kako bi se nakon izbora ova problematika trebala tretirati kao uvjet za daljnje pristupanje Uniji.
Pravda?
Govoreći pak o nedostatku volje za donošenjem ovakvog jednog zakona, Jović je upozorio da neki od bivših suradnika tajnih službi i danas sjede u institucijama BiH.
"Mi smo uz Hrvatsku jedina država koja nije donijela zakon o lustraciji. Stoga bi to trebala biti naša zadaća odmah nakon izbora, jer je Europa u dva navrata donosila svoje rezolucije o osudi totalitarnih režima, konkretno onog komunističkog", pojasnio je Jović, kazavši kako će s vremenom sve manje biti osobnog straha za neke koji bi možda mogli biti kažnjeni zbog sudjelovanja u zločinima.
Ipak, od zakona o lustraciji se ne smije odustati, tim više što bi se na taj način zadovoljila pravda i pravičnost, ali bi se, smatra Jović, tada otkrilo i sve ono što je opstalo aktivno u društvenoj zajednici.
Problem u strankama
Nešto slično pokušao je i Stanko Primorac, zastupnik HSP-a BiH u federalnom Parlamentu, također bez uspjeha. Ipak, i on tvrdi kako neće odustati, nego će, ukoliko bude u prilici, nakon izbora nastaviti raditi na donošenju zakona o lustraciji. A podatak da zakon nikada nije ugledao svjetlo dana, Primorac objašnjava činjenicom da u mnogim vodećim političkim strankama iz reda svih triju naroda i danas sjede ljudi koji bi možda bili obuhvaćeni spomenutim zakonom. Uz sva obećanja kako će se na zakonu početi raditi nakon izbora, ostaje samo za vidjeti hoće li doista biti volje među vladajućim strankama da napokon raskrste s prošlošću te zadovolje sve one koji su bili žrtve totalitarnog komunističkog režima.
Zamjena 'dresova'
Tim bi se zakonom, koji je predložio zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Stanko Primorac, spriječilo da izvršnu, sudbenu te zakonodavnu vlast obnašaju ljudi koji su u prošlom sustavu kršili ljudska prava.
BiH je izostankom lustracije i neosuđivanjem komunističkih zločina omogućila dužnosnicima i suradnicima bivših tajnih službi da dolaskom demokratskih promjena “zamjene dres” i nastave svoj posao pod krinkom hrvatskog, srpskog ili bošnjačkog nacionalnog interesa, tvrde u HSP-u.
Primjeri u Makedoniji
Makedonska stranka VMRO-Narodna nedavno je zatražila da se objave imena visokih državnih dužnosnika koji su surađivali s tajnim službama bivšeg režima. Član Izvršnog odbora VMRO-Narodna Nikola Tasev iznio je neke detalje o dvojici zastupnika iz redova vladajućih VMRO-DPMNE i Demokratske unije za integraciju, ali nije otkrio njihova imena.
