Obnova povjerenja između hrvatskoga naroda u BiH i političkih predstavnika tog istog naroda, treba biti prioritet djelovanja na travanjskom zasjedanju Hrvatskoga narodnoga sabora (HNS). Kako je najavljeno, 6. travnja u Mostaru zasjedat će HNS, danas institucija upitnoga opsega i motiva djelovanja, no zasigurno potrebna hrvatskome narodu u BiH.
Danas se HNS u javnosti percipira kao igračka Dragana Čovića i, nešto manje, Bože Ljubića, čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, stranaka koje su na posljednjim općim izborima dobile podršku od oko 80 posto hrvatskih birača u BiH. Takva je percepcija stvorena jer je od zaključaka usvojenih na zasjedanju održanom u proljeće 2011. godine, ništa ili malo toga i provedeno.
Obnova povjerenja
Danas HNS ima ambiciju i treba postati krovna politička institucija hrvatskoga naroda u BiH. HNS treba postati nadstranačka institucija, odnosno vrhovna instanca artikulacije i obrane hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Također, još je važnije da se obnovi poljuljano povjerenje između hrvatskoga naroda u BiH i njegovih političkih predstavnika. Naime, nepovjerenje prema političkim strankama i politici općenito, bazira se na dojmu da pojedini hrvatski političari više brinu o vlastitim interesima nego o interesima naroda i glasača koji su ih birali, odnosno, da pojedine hrvatske stranke u BiH više brinu o klijentelističkim i stranačkim interesima nego o hrvatskim nacionalnim interesima.
HNS bi, pak, trebao zasjedati 6. travnja u Mostaru a najavljeno je i usvajanje "nekakvoga dokumenta", koji bi trebao "poslati jaku poruku u smislu određenja Hrvata prema budućnosti BiH".
Ivan Musa, član Predsjednišva HNS-a i predsjednik HKDU-a kaže kako je osnovna zadaća HNS-a borba za poštivanjem izborne volje hrvatskoga naroda u BiH. "Dokumenti koje bi HNS trebao usvojiti", rekao je Musa, "poslat će poruku o određenja Hrvata prema budućnosti BiH, uzimajući u obzir sve anomalije ovog društva koje su isplivale na površinu u posljednje dvije godine. Sasvim je izvjesno kako će nakon travanjskoga zasjedanja HNS postati nadstranačka institucija čiji će zaključci biti nit vodilja u političkom djelovanju svih stranaka koje sudjeluju u njegovu radu. Na predstojećem zasjedanju trebaju se donijeti dva dokumenta. Jedan će biti politički, a drugi će biti o određivanju HNS-a kao krovne, nadstranačke institucije koja će određivati okvire za političko djelovanje kako stranaka tako i pojedinaca u vlasti na svim razinama u BiH", rekao je Musa.
Javni poziv
Međutim, sadržaj spomenutih dokumenata još nije definiran, a sve bi se trebalo utvrditi na dvije sjednice Predsjedništva HNS-a koje bi trebale biti održane tijekom ovog mjeseca.
S druge strane, sam sastav HNS je problematičan s gledišta provedbe odluka ove institucije. Pri reafirmiranju HNS-a u proljeće 2011. godine glavni je problem bilo grubo poništavanje izborne volje hrvatskoga naroda. HNS je tada sazvan kao odgovor na uspostavu platformaške Vlade FBiH, te na zasjedanje nisu pozvani oni koji su bili dijelom platforme, odnosno Hrvati iz SDP-a, HSP-a i NS Radom za boljitak. Tako su odluke na tadašnjem zasjedanju donijeli izaslanici iz dva HDZ-a, potpomognuti nizom manjih stranaka.
Prema Statutu HNS-a, članovi ove institucije su svi Hrvati koji su izabrani u bilo koje tijelo vlasti u BiH i na bilo kojoj razini. Tako će ovoga puta, za razliku od prethodnoga kada su izaslanici osobno pozivani, biti upućen javni poziv za sudjelovanjem. Tako će svi Hrvati izabrani u bilo kakva tijela vlasti u zemlji bizi pozvani da sudjeluju u radu HNS-a. Svi će imati pravo glasa i moći će obratiti se nazočnima.
Međutim, da su Hrvati u BiH daleko od jedinstvenosti o ključnim političkim problemima u zemlji potvrđuje i Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a, koji smatra kako današnji HNS nije istinski HNS. Današnji HNS je prema njegovu mišljenju skup predstavnika stvarnih i virtulanih političkih stranaka i u isključivoj je funkciji čelnika HDZ-a BiH.
Trik HDZ-a
"Prisjetimo se kako je prije 12 godina, kada je osnivan HNS, tadašnji čelnik HDZ-a rekao kako je HNS marketinški trik HDZ-a BiH. Izgleda kako je i ovaj HNS marketinški trik HDZ-a. Stranke koje su članice HNS trebale su se na proteklim lokalnim izborima okupiti oko jednog kandidata, u središnjoj Bosni primjerice, no to nisu činile. Zbog toga su Hrvati u nekoliko općina u središnjoj Bosni i Posavini ostali bez načelnika općina. Istovremeno, dva HDZ-a su pravila koalicije u Tomislavgradu gdje nema nikakve bojazni da Hrvat neće biti načelnik općine", rekao je Jurišić.
Ipak, i čelnik HSP-a smatra kako je HNS, u pravom smislu te riječi, uistinu potreban hrvatskom narodu u ovakvoj BiH. No, unutar te institucije moraju vladati partnerski odnosi. Jurišić je ocijenio pozitivnim upućivanje javnoga poziva za sudjelovanjem, napomenuvši kako HSP ima 75 dužnosnika na različitim razinama vlasti u BiH.
"Mi ne želimo biti članovi ovakvog HNS-a. Ne želimo biti ničiji ukras, no, stranačka tijela će naposljetku o svemu odlučiti. Krovna politčka institucija hrvatskoga naroda u BiH jeste potrebna. Hrvatima jeste potrebno određeno jedinstvo. No, nije nam potrebno da se na tom zasjedanju pričaju žalopojke o hrvatskom rtv kanalu ili trećem entitetu", kazao je Jurišić.
