Unatoč činjenici da nagomilani problemi, kako političke, tako i ekonomske naravi, zahtijevaju blisku suradnju dvije najsnažnije stranke u hrvatskom korpusu - dva HDZ-a, izvori upućeni u njihove odnose, ističu kako su nakon izbora, ionako hladni odnosi dodatno zahladili, a mjeseci koji su pred nama mogli bi donijeti i dodatni antagonizam.
Naime, nakon listopadskih izbora postalo je jasno kako na sceni postoje samo dvije stranke koje dijele moć i utjecaj u Hrvatskom narodnom saboru te kako je borba za političku prevlast u tom tijelu uzela maha, pri čemu bi mnoge stvari trebale biti jasnije na konstituirajućoj sjednici HNS-a koja je predviđena za 20. veljače. Sve ovo ne ide u korist izgradnji snažne pregovaračke pozicije hrvatskog naroda uoči vrlo važnih reformi koje se očekuju u idućim mjesecima, a koje se dijelom veže uz novi pristup Europske unije. Naime, jedna od stvari na kojima birokrati iz Bruxellesa inzistiraju je usvajanje učinkovitog mehanizma koordinacije između različitih razina vlasti, no, unatoč prividu kako se radi o čisto tehničkoj stvari, u stvarnosti se radi o teškom političkom pitanju u kojem svaki od tri naroda pokušava progurati svoju viziju ustroja mehanizma. Kod Hrvata je to snažna uloga koju bi županije trebale igrati u procesu usvajanja europske pravne stečevine, naravno, u pitanjima koja su u nadležnosti županija.
Prepucavanja skupo koštaju
Nesloga i međusobni sukobi dvaju HDZ-ova koji za sada još uvijek ne izlaze toliko na površinu mogli bi uzeti danak u ukupnoj poziciji hrvatskog naroda koji je i do sada često izlazio kao gubitnik zbog nepostojanja jasnog konsenzusa najsnažnijih hrvatskih stranaka oko ovako bitnih pitanja. Stoga, dnevno-politička prepucavanja koja će jačati kako proces uspostave vlasti bude odmicao, trebala bi, slažu se naši sugovornici, barem primiriti u svrhu postizanja određenog nacionalnog dogovora oko pitanja u kojima je suradnja političkih protivnika ipak nužna zbog svenarodnog interesa. Osim mehanizma koordinacije sukob dvaju HDZ-a mogao bi se negativno odraziti i na druga još teža politička pitanja; a u prvom redu ona koja se tiču izmjena Izbornog zakona kao i implementacije presude "Sejdić - Finci".
Pozitivni primjeri
Naime, u vrijeme kada su se o ovim stvarima vodili iscrpni politički pregovori najsnažnijih stranaka dvaju HDZ-ova su držali koliko-toliko zajedničku poziciju, a posebno je to došlo do izražaja u trenucima kada je bilo govora o novom načinu biranja članova Predsjedništva. Naime, iako su već i tada dvije stranke zauzele odvojene političke putove, na ovom su pitanju pokazali jedinstvo te su prvo predložili zajednički set amandmana na Ustav BiH koji je predviđao neizravan izbor članova Predsjedništva u Parlamentu BiH, a onda se kroz pregovore držali principa kako nema nametanja izborne volje drugima te kako je potrebno napraviti takvo rješenje koje će voditi uspostavi izbornih jedinica s hrvatskom većinom. Vremena su se promijenila, a zaoštravanje retorike uoči izbora dovelo je i do razlaza na svim razinama kao i izostanka bilo kakvog oblika komunikacije. Ako bi dva HDZ-a zaista nastavila k otvorenom, ratu to bi značilo dodatno slabljenje nacionalne pregovaračke pozicije jednom kada ustavne promjene ponovno dođu na dnevni red.
Na HNS-u se pruža odgovor
Mnoge stvari po pitanju odnosa dvaju HDZ-ova mogle bi biti jasnije na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora, na kojoj se očekuje iscrpna rasprava oko načina budućeg djelovanja ove institucije kao i uloge koju bi u njoj trebale imati stranke, ali i društvene snage iz svih sfera života.
