Europska unija trebala je financirati projekt izgradnje dionica autoceste na koridoru Vc. Uz to, trebala je platiti i preostale radove na Graničnom prijelazu Bijača, jednom od dva inspekcijska (BIP) preko kojih se vrši uvoz i izvoz roba biljnog i životinjskog podrijetla. No, izgradnja cestovne i druge infrastrukture u BiH zbog neodgovornosti izabranih političkih dužnosnika zasad se neće financirati iz europskih fondova.
Krpljenje cesta i pruga
Među brojnim infrastrukturnim projektima je i razvoj željezničke mreže u BiH, no milijuni eura namijenjeni za te projekte su zamrznuti i preusmjereni, između ostalog i za projekte na Kosovu, nakon što politički čelnici nisu postigli dogovor o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH čime bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić – Finci" te dogovor o mehanizmu koordinacije između svih razina vlasti u BiH.
Za razvoj transportne infrastrukture bilo je namijenjeno 17,7 milijuna eura bespovratnih, besplatnih sredstava. Među kandidiranim projektima u sektoru cestovnog prometa, za koja su ta sredstva bila namijenjena, jesu dionice brze ceste Sarajevo – Vardište, te cesta Lašva – Jajce – Ugar – Banja Luka, uključujući i Banjolučku zaobilaznicu.
Što se tiče pomoći za ulaganja u sektoru željezničkog prometa, milijunu eura bili su namijenjeni za remont i modernizaciju određenih dijelova pruge na koridoru Vc. Riječ je o dionicama Kostajnica – Doboj, Maglaj – Jelina i Zenica – Podlugovi, o međunarodnom projektu SEETO (Transportna organizacija jugoistočne Europe) koji se tiče dionice Doboj – Tuzla – Brčko te dokumentaciji za radove na uklanjanju uskog grla koje trenutačno nastaje na mikrolokaciji Ivan-Bradina na željezničkom dijelu koridora Vc. Besplatnim novcem trebala se financirati i komponenta koja se tiče usvajanja direktiva EU-a o energetskoj učinkovitosti, o željeznicama, licenciranju vozača i tehničkim specifikacijama interoperabilnosti te izradu studije za unaprjeđenje energetske učinkovitosti, uz potrebne treninge za zaposlene.
Razvoj poduzetništva
Bez 4,5 milijuna eura ostali su i bh. poduzetnici i poljoprivrednici. Obustavljeni su programi potpore malim i srednjim poduzećima (MSP) kojima je cilj bio razvoj njihove konkurentnosti ne samo na unutarnjem nego i na vanjskim tržištima, kao i potpora MSP-u posebno u oblastima turizma i usluga kao najdinamičnijeg sektora koji izravno utječe na lokalni razvoj i zapošljavanje.
Naglasak ovih projekata bio je stavljen na žene i mlade, na obrazovanje i obuku zaposlenih u malim i srednjim poduzećima u turizmu i sektoru ugostiteljstva uz korištenje najboljih praksi i uvođenje europskih i međunarodnih standarda. Posebna priča je suspenzija oko pet milijuna eura iz IPARD fondova namijenjenih razvoju poljoprivrede u BiH koja je pretežno ruralna zemlja i u kojoj su poljoprivrednici pod pritiskom gotovo nekontroliranog uvoza doslovno na koljenima.
Bilo kako bilo, posljednja suspenzija 47 milijuna eura je samo kap u moru besplatnog novca koji BiH zbog neodgovornosti izabranih vlasti nije uspjela povući, istodobno se zadužujući pod nimalo jeftinim kamatama kod vanjskih i sve češće domaćih kreditora. EU je bez sumnje spreman pomoći i usprkos krizi koju imamo u pojedinim zemljama članicama, no samo onim zemljama koje se pridržavaju europskih standarda i tekovina.
