Novom kategorizacijom cesta predviđeno je da cesta Mostar - Čitluk - Ljubuški - Bijača, prijeđe u rang magistralnih cesta prvoga reda Otvaranjem dijela autoceste koridor Vc u Hercegovini i otvaranjem međunarodnog graničkog prijelaza Bijača, BiH je pokazala jednu svoju modernu stranu, dobila je par kilometara ceste u Hercegovini bez rupa.
Ovo je predstavljalo veliki događaj za vozače iz ovog dijela Hercegovine, pa makar se radilo o asfaltu kojeg su par mjeseci mogli samo promatrati, a ne se njime voziti, budući da tih nekoliko kilometara autoceste par mjeseci nakon otvaranja nije vodilo nigdje.
Danas su već spojeni sa kilometrima finog asfalta iz Hrvatske pa imaju smisla. Tijekom ljeta uporno se građane pozivalo da koriste međunarodni granični prijelaz Bijača, a gužve su se stvarale na graničnom prijelazu Doljani. Ni nakon brojnih medijskih natpisa situacija se nije promijenila, a sve se pripisivalo navikama ljudi.
Sačuvaj nas Bože od kiše
No jesu li u pitanju samo navike. Naime, tada, a ni danas nisu stavljeni adekvatni putokazi koji će osobu iz primjerice Sarajeva dovesti do graničnog prijelaza Bijača, a oni koji se nadljudskim naporima uspiju snaći i pronađu ovaj granični prijelaz zasigurno se tom cestom neće vratiti kući. Razlog je stanje u kojem se ova cesta Mostar-Ljubuški-Bijača nalazi.
Poslije svake kiše na ovom putnom pravcu osvane pet-šest novih rupa, a pojedini dijelovi poput Kobilovače, Miljkovića, Tromeđe su toliko oštećeni da je automobilom nemoguće izbijeći ta oštećenja. Situacija je apsurdnija ukoliko uzmemo u obzir da ovu cestu svakodnevno koristi najmanje 50 000 stanovnika (18 552 stanovnika općine Čitluk, 29 521 stanovnik Ljubuškog). Uz njih cestu odkada je Hrvatska ušla u Europsku uniju znatno više koriste i stanovnici Mostara, Sarajeva, Čapljine , Gruda...
Svi oni uredno pri registraciji automobila plaćaju dio namijenjen za održavanje ceste i s pravom se pitaju gdje njihov novac ide jer se ova cesta adekvatno ne održava. Još bivši saziv Vlade HNŽ-a je najavljivao velike rekonstrukcije ove ceste, obnovu i novi asfalt, međutim osim nekoliko stotina metara proširenja i navlačenja novog sloja asfalta na dijelu dionice Kobilovača ništa nije napravljeno.
A hodočasnici naviru...
Ministarstvo pometa i veza HNŽ-a još je tada stvorilo pretpostavke za rekonstruiranje Kobilovače, odnosno početka te dionice od semafora na raskrižju prema Čitluku i Širokom Brijegu. Urađen je idejni i glavni projekt, kao i elaborat eksproprijacije, ali je, prema procjenama projekta, za kvalitetnu rekonstrukciju bilo neophodno osigurati sredstva s viših razina vlasti, što očito po stanju ceste nikada nije realizirano.
U posljednje četiri godine na ovoj dionici je napravljen jedan kružni tok na ulazu u Međugorije, a prema najavama resornog ministarstva očekuje se uskoro i realizacija još jednog kružnog toka onog na Tromeđi, međutim postavlja se pitanje hoće li se iznaći novca i za novi asfaltni sloj za prilaz tom kružnom toku.
Nije na odmet spomenuti i da se na ovoj dionici Mostar-Ljubuški nalaze poslovne zone dviju općina Ljubuškog i Čitluka, kao i da se stotine tisuća hodočasnika iz čitavog svijeta redovno tramaka baš ovom cestom, par kilometara zračne linije od Europske unije.
Nisu sve rupice iste
Novi plan za spašavanje ceste su izmijene koje je u posljednjih par mjeseci pretrpio Zakon o cestama Federacije BiH. Ovim izmijenama je predviđena i nova kategorizacija cesta. Upravo tom kategorizacijom predviđeno je da cesta Mostar - Čitluk - Ljubuški - Bijača, prijeđe u rang magistralnih cesta prvoga reda.
Ukratko to bi značilo da bi se tada o toj cesti brinula Federacija, a svi vrlo dobro znamo da na magistralnim cestama koje vode za Sarajevo nema rupa i rupica.
Međutim ostaje pitanje hoće li onima u FBiH ova magistralna cesta biti od istog značaja kao primjerice ona Sarajevo-Tuzla u čiju se rekonstrukciju već ulažu milijuni prikupljeni i iz sredstava vlasnika automobila iz ZHŽ-a i HNŽ-a koji svaki dan idući na posao pokušavaju izbijeći, rupu i rupicu...
