Vlada Željke Cvijanović je prije nekoliko dana iznova uzburkala političku pozornicu u BiH donošenjem odluke o provjerama točnosti i istinitosti podataka kod prijavljivanja prebivališta na području RS-a.
I dok je ta odluka naišla na žestoku osudu većine političkih aktera u Federaciji, vlasti u Banjoj Luci su je pravdale nužnom pragmatičnom potrebom jer krovni zakon o prebivalištu nije usvojen u državnom Parlamentu i poručuju kako odluka nije trajnoga karaktera te da se s njom ne krše ljudska prava i ne sprječava povratak prognanika.
Čović kalkulira
Na djelu je verbalno prepucavanje između političkih stranaka, a mnogi priželjkuju i traže i uplitanje visokoga predstavnika Valentina Inzka. Hrvatske političke stranke su se zabrinjavajuće potpuno polarizirale oko odluke Vlade RS-a. Ta se podjela nazirala još kod glasovanja o Zakonu o prebivalištu u Domu naroda kada su tri izaslanika, Martin Raguž, Stjepan Krešić i Kruno Vrdoljak, glasovala za vraćanje spornoga zakona u redovitu proceduru, dok su izaslanici HDZ-a BiH Dragan Čović i Borjana Krišto bili suzdržani.
Njihova neopredijeljenost se u nekim političkim krugovima ocijenila kao nezamjeranje i podilaženje "prijateljskim" političkim elitama iz RS-a, ali i kao strah i dozirano dodvoravanje Katoličkoj crkvi koja se protivi jednostranim entitetskim odlukama koje zakidaju prava povratnika, odnosno pravo na njihov rodni kraj i zavičaj. I oko kontroverzne odluke Vlade RS-a o provjerama točnosti i istinitosti podataka vodstvo HDZ-a BiH nastoji pomalo ugoditi svim suprotstavljenim stranama i kalkulira procedurama bez jasno izrečenoga stava oko strateškoga pitanja kakvo uistinu i jest prebivalište.
Tako predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović politikantski pojašnjava kako Kolegij Doma naroda PSBiH do sada nije uspio postići suglasnost kada su u pitanju izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu, ali nije mogao reći hoće li se to riješiti u idućih sedam dana.
"Iz tehničkih razloga jasno je da to nije lako organizirati, ali nadam se da će se pojaviti prilika da možemo zajedno sjesti i izići iz te poslovničke obveze. Ako se to ne dogodi, imamo problem, jednostavno to neće biti na dnevnom redu" - zaključio je Čović.
Naime, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda Sulejman Tihić sa sjednica odsustvuje već duže vrijeme zbog zdravstvenih razloga zbog čega je upitno i zasjedanje Kolegija koji bi uoči sjednice Doma naroda 29. travnja trebao dati svoj stav o ovom zakonu. Dakle, sve dok sjednice Doma naroda ne bude i dok Kolegij ne usuglasi proceduru usvajanja Zakona o prebivalištu, na snazi ostaje osporena odluka Vlade Željke Cvijanović.
Jasan stav
O njoj se stožernik nije želio ili, bolje kazati, nije smio izjasniti jer, kako hladnokrvno poručuje, "nije sklon komentirati odluke vlada entiteta". Sumnjamo da bi se tako postavio da je u pitanju neka odluka Vlade FBiH. Lukavi Čović uporno skreće priču s odluke o provjerama na Zakon o prebivalištu za koji doista tvrdi da bi se trebao usvojiti u Domu naroda i dodaje da je za uređenje BiH na način da svaki građanin nema bilo kakvih ograničenja kada je u pitanju izbor mjesta života, pa i svih drugih prava koja proizlaze iz mnoštva konvencija.
No, upravo odluka Vlade RS-a, po mnogima, zadire u ta prava.
Nasuprot Čoviću, lideri ostalih hrvatskih stranaka i kardinal Vinko Puljić, bez kompleksa, izravno su osudili donošenje odluke o provjeri točnosti i istinitosti podataka kod prijave prebivališta u RS-u. Vrhbosanski nadbiskup traži zakone "koji će nas štititi na cijelom području BiH".
"To je moj stav bez obzira na to kako zakonodavci donosili zakon. Ako zakoni ne štite jednaka prava, onda osjećam da nisu pravedni. Nitko nema pravo oduzimati ljudima pravo na rodni kraj, zavičaj i imovinu i identitet te da nema vlasti koja to ima pravo oduzimati", bez zadrške i bez kalkulacija britko je poručio kardinal Vinko Puljić.
Čelnik HDZ-a 1990. Martin Raguž također ima dijametralno suprotan stav od Čovića, ali i kristalno jasnu odrednicu oko odluke Vlade RS-a. Raguž smatra kako je prebivalište apsolutno državna nadležnost i pitanje državnoga zakona.
"Moramo učiniti sve da kroz redovitu proceduru popravimo ono što treba korigirati, a ne da ratujemo oko zakona jer svako parcijalno rješenje o tom važnom pitanju komplicira daljnji život u BiH. Povratnici i svi građani u oba entiteta imaju pravo na dostojanstveno reguliranje prebivališta, a država im je dužna osigurati da to bez diskriminacije i urade", stav je Martina Raguža.
Loša poruka
Predsjednik FBiH i lider Stranke pravde i povjerenja Živko Budimir je otišao i korak dalje pa je eksplicitno zatražio "od onih koji imaju ovlasti da preispitaju ispravnost odluke Vlade Željke Cvijanović".
"Odluka je kontinuitet etničkoga čišćenja područja u BiH. To je loša poruka ljudima koji se trebaju i žele vratiti u svoje prijeratne domove. To je loša poruka i ljudskim pravima u BiH. Odluka Vlade RS-a o provjerama točnosti i ispravnosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriju RS-a, ali ne samo ona, usmjerena je na ograničavanja sloboda i prava povratka prognanika", bez ustezanja je ustvrdio Živko Budimir.
I lider HSP-a BiH Zvonko Jurišić je u nekoliko navrata osudio jednostrano ponašanje vlasti u Banjoj Luci i ne dvoji kako je prebivalište državna nadležnost. Nije mali broj analitičara koji je primijetio kako je prebivalište i ponašanje Vlade RS-a polariziralo hrvatske političke elite poput "travanjskoga paketa" ustavnih promjena te da je uvelike ogolilo odnos hrvatskih vođa spram države BiH i njezinih nadležnosti, odnosno djelovanja entitetske vlasti u Banjoj Luci.
Vidljivo je, dakle, da HDZ BiH uporno "njeguje" povoljnu političku klimu s vladajućim SNSD-om bez obzira o kakvom se hrvatskom nacionalnom interesu radi i on se redovito i pogubno podčinjava stranačkim interesima. Ostaje za vidjeti hoće li se na ovim programskim sličnostima možda iznjedriti i neka nova strateška hrvatska grupacija političkih stranaka ili, kako ga neki vole nazvati, blok naspram stožerne stranke.
A. Mrkonjić
