Europska komisija će ove godine za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini uložiti jedanaest milijuna eura.
Stručnjaci iz Europske unije zajedno s vlastima naše zemlje radili su na izradi strategije i akcijskog plana. Jedan od ciljeva je da Agencija za sprječavanje korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije postane funkcionalna. No, da ovo ne bi bio "u vodu bačen novac", naše vlasti morat će povući nekoliko poteza kojim bi se trebale osigurati daljnje financiranje istraga i to kroz donošenje zakona za oduzimanje nelegalno stečene imovine, što je nedavno učinjeno u sklopu usvajanja "seta antikorupcijskih zakona" u Federaciji BiH.
Oduzimanje imovine
Andy McGuffie, glasnogovornik Izaslanstva EU-a i specijalnog predstavnika u BiH, kaže da borba protiv korupcije može biti uspješna samo ako cijena koruptivnog ponašanja bude veća od koristi koju korupcija donosi. Stoga se veliki trud ulaže u sektor primjene zakona i pravosuđe. Dodaje i da je borba protiv korupcije važna komponenta ukupne potpore EU-a primjeni zakona.
"Oduzimanje nezakonito stečene imovine i upravljanje tom imovinom ne samo da najviše pogađa kriminalce, zato što tako gube nezakonito stečen novac, nego i osigurava sredstva za daljnje financiranje istraga te stoga predstavlja još jedan visok prioritet u okviru postojeće i buduće potpore" - kaže glasnogovornik Izaslanstva EU-a u BiH.
Budući da se godinama o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala samo priča, sad se od vlasti, prije svega pravosudne, očekuju i konkretna djela kako bi se pokazao barem trun iskrenosti. Više nego jasno je kako ne postoje uspješni pokazatelji o istragama i suđenjima u "krupnim" slučajevima u zemlji u kojoj je korupcija zarobila sve procese donošenja odluka, urušila većinu institucija i upropastila i javni i privatni sektor, odnosno gospodarstvo općenito.
Iz Europske unije i njihovog izaslanstva u BiH ističu kako je činjenica da su neki pojedinci podložni korupciji i izravno uključeni u nju, no i da samo njihovo procesuiranje nije konačno i najbolje rješenje. Cilj uloženih desetaka milijuna eura je da se, uz pomoć političkih aktera, osiguraju uvjeti koji će omogućiti agencijama za provođenje zakona i drugim institucijama primjenjivati zakone bez ikakvih prepreka. U prijevodu, traži se "politička volja" bez koje ni, primjerice, u susjednoj Hrvatskoj ne bi došlo do procesuiranja visokih dužnosnika s Ivom Sanaderom, bivšim hrvatskim premijerom i bivšim šefom HDZ-a, zajedno s njegovom strankom. Dio novca bit će uložen i u razvoj nevladinog, civilnog sektora kao i u samo informiranje.
Ključna područja
U BiH se tako radi, prije svega, na unaprjeđenju zakona o sukobu interesa koji je nažalost posljednjim potezima vladajućih stranaka i to prema ocjeni same Europske komisije umjesto što je poboljšan, upravo degradiran, unaprjeđenju zakona o financiranju političkih stranaka, zakona o javnim nabavama, zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine, ali i kaznenih zakona kao i zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Sve bi, prema preporukama Europske komisije, trebalo ići ne samo u smjeru jačanja preventivnih mehanizama, već i u smjeru jačanja represivnih mjera budući da su trenutačno propisane sankcije takve da se kršenje zakona više nego isplati. No, ključno je i jačanje institucija, prije svega pravosudnih i to na svim razinama, koje bi trebale provoditi ove zakone i koje moraju biti neovisne o političkim utjecajima.
Branković i Gavran za početak godine
Najveći dio novca upotrijebit će se u jačanje pravosuđa u BiH kako bi se procesuirali najsloženiji slučajevi korupcije i organiziranog kriminala, posebice oni oko javnih nabava u kojima se, prema procjenama više nevladinih organizacija u BiH, godišnje u privatne džepove slije oko milijarda maraka. Drugi prioriteti su veliki infrastrukturni radovi kao i proces privatizacije, nešto slično kao što je bilo u slučaju Srbije gdje je Bruxelles Beogradu poslao popis 24 sumnjiva slučaja privatizacije. Vlasti u BiH ove godine već su pokrenule nekoliko procesa. Slučajevi su to privatizacije Energopetrola, zbog koje bi se na optuženičkoj klupi trebao naći i bivši federalni premijer Nedžad Branković i kojeg se sumnjiči da je navodno oštetio proračun za15 milijuna eura, ali i slučaj Dušana Gavrana, direktora Centra za razminiranje BiH, državne agencije nadležne za uklanjanje mina, koji je bio uhićen 24. travnja i kojeg Tužiteljstvo BiH sumnjiči zbog navodne korupcije.
Provjera imovine po isteku mandata
Prema indeksu korupcije organizacije Transparency International za 2013., BiH se nalazi na 72. mjestu od ukupno 177 država svijeta, te predstavlja najniže rangiranu zemlju u regiji Balkana. To je pad od skoro 30 mjesta u odnosu na prethodnu godinu, kad se BiH nalazila na 43. mjestu. Građani kažu da administracija predstavlja glavni problem kad se radi o korupciji, jer zemlja ima 13 vlada i četiri razine vlasti. Pravo je pitanje kako kontrolirati više od 140 ministara i oko 300 članova Parlamenata. Jedan od načina koji se predlaže su i imovinske kartice koje moraju predati Središnjemu izbornom povjerenstvu. One se, naime, provjeravaju samo kod izbora predsjedatelja i ministara Vijeća ministara BiH i to kod kandidature, dok Europska komisija inzistira na "europskim vrijednostima", što bi značilo njihovu provjeru za sve izabrane dužnosnike prije preuzimanja "fotelje", ali i - što je najvažnije - poslije završetka mandata.
