U trezorima MMF-a još su "na ledu" dvije tranše od po 130 milijuna maraka koje čekaju formiranje novih vlasti i pregovaračkoga nazivnika s misijom iz Washingtona.
I kada se nove vlade formiraju, neće prestati neizvjesnost oko nastavka stand-by aranžmana jer entitetske i državnu vlast moraju provesti uvjetovane i vrlo bolne reforme. Zadani prioritet je prionuti kreiranju i usvajanju Zakona o radu, racionalizaciji glomazne uprave, urediti mirovinski sustav i poreznu oblast te kroz raznorazne uštede stabilizirati proračune.
S obzirom da je kronično zaduživanje već stegnulo mokro uže oko županijskih i lokalnih razina, a da se entitetski proračuni i dalje zastrašujuće buše i svi sve manje dobivaju povrata novca od PDV-a, nova nerazumna zaduživanja neizbježno vode bankrotu zemlje.
Dubioze
Ekonomski stručnjaci, savjetnici i gospodarstvenici u zadnje vrijeme su jednostavno stavljeni pred zid i pokušavaju osmisliti neku profitabilnu strategiju unutar domaćih resursa kako bi se dugoročno stabilizirali i održali proračuni bez stranih zaduživanja i pokrenulo zamrlo gospodarstvo.
Već duže vrijeme u BiH se provlači priča o povećanju stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) i istodobno vodi polemika treba li to ili ne treba učiniti. I ekonomskim početnicima je jasno da bi uvećana stopa PDV-a riješila sve proračunske muke, međutim, istodobno mnogi ekonomisti i osobito poduzetnici upozoravaju da bi veća stopa PDV-a jednostavno udavila gospodarstvo, a s druge strane izrodila bi novu vojsku siromašnih i nezaposlenih ljudi.
Ekonomski pokazatelji upozoravaju na stalni rast deficita što je dalo povoda pojedinim ekonomskim stručnjacima za tvrdnju kako će nova vlast morati povećati stopu PDV-a sa sadašnjih 17 posto na 20 i nešto posto kako bi pokrila financijske dubioze.
Takvi, navodno dobro upućeni u strategije stranačkih mozgova, idu toliko daleko i smatraju kako je samo još pitanje dana kada će doći do povećanja PDV-a. Otkriveno je kako je budućim vladajućim krugovima takav dosta radikalni manevar aktualiziran nakon što je MMF zauzeo čvrst stav da bez reformi neće više davati kredite. Dakle, odnekuda je potrebno popuniti proračune i osigurati redovite isplate iz proračuna.
Zanimljivo je kako ekonomski stručnjaci smatraju da bi, u slučaju povećanja stope PDV-a, ona morala ostati jedinstvena, a da bi se, istovremeno, moralo voditi računa o tome da budu zaštićeni gospodarstvo i građani s najnižim primanjima koji bi najviše osjetili udar poskupljenja.
Nasuprot tome budući federalni premijer Fadil Novalić je skloniji varijanti uvođenja dviju stopa PDV-a. To je i razumljivo, on dolazi izravno iz realnoga sektora i želi stati u obranu gospodarstva od uvećanoga nameta, ali i s druge strane kao predsjednik entitetske Vlade pokazuje osjetljivost prema socijalno ugroženom sloju građana. No i drugi protuargument je važan.
Država BiH nema razrađene zaštitne, odnosno nalogodavne mehanizme nekome naložiti snižavanje cijena i u slučaju uvođenja manje stope PDV-a pa se s pravom postavlja pitanje bi li i koliko koristi imali građani od slojevitoga PDV-a. Nije mali broj financijskih stručnjaka koji djelomično rješenje proračunskih problema vidi i u naplati poreznih dugovanja koja se žurno moraju naplatiti. Nevjerojatno je da ima primjera da se radnicima duguje i po 50 plaća, a državi samo za PDV stotine milijuna maraka.
Naplata PDV-a
Neobjašnjivo je da država nije razradila učinkovite mehanizme naplate PDV-a. U drugim državama se, naime, već kod drugog mjeseca kašnjenja blokiraju računi kompanija i dužnika. Ako to nije moguće, tvrtka ide u likvidaciju. Službeni pokazatelji govore kako su u BiH dugovanja za PDV 317,1 milijun maraka.
Od toga je 142,2 milijuna maraka duga preuzeto od ugašenih entitetskih uprava koji nikada nije naplaćen. Predsjednik RS-a Milorad Dodik, osvjedočeni protivnik zaduživanja kod MMF-a zbog, kako kaže, stalnih ucjena i ultimatuma, predlaže tiskanje oko dvije milijarde maraka. Dodik, naime, tvrdi, i s tim se doista slaže i veliki broj financijera, da su rezerve u Središnjoj banci stabilne i velike tako da ima prostora za tiskanje konvertibilnih maraka.
To jest praska i u svijetu i to i u zadnje vrijeme rade neke europske zemlje, međutim, naši domaći financijski stručnjaci upozoravaju na jedan prevažan preduvjet koji je Milorad Dodik previdio ili ga ne razumije. Naime, sadašnja Centralna banka BiH sa svojim nadležnostima, neki tvrde da je u biti obična "mjenjačnica", nema kapacitete niti gabarite za tiskanje svježega novca. To bi, navodno, mogla raditi samo neka nova prava i državna Centralna banka BiH. Teško da je to uistinu znao Dodik jer je nezamislivo da on zagovara neku novu državnu instituciju pa makar to bila i Centralna banka, eventualna "spasiteljica" i proračuna RS-a.
U razdoblju kada nove vlade preuzmu svoje odgovorne dužnosti za očekivati je da se razvije polemika oko sudbine PDV-a, odnosno njegovoga povećanja ili uvođenja više stopa. I jedno i drugo ovisi o nastavku stand-by aranžmana, ali i o dogovoru političkih elita. Jer, procedure su dosta rastezljive i za donošenje tako važnih odluka potreban je opći politički dogovor.
Vrlo teško stanje u gospodarstvu nije adut za povećanje stope PDV-a jer bi to praktično slomilo ekonomiju. S druge strane, uvođenju više stope PDV-a protive se čelnici Uprave za neizravno oporezivanje, ali i mnogi politički dužnosnici jer smatraju kako bi se u tom slučaju proračuni osakatili. Stanje je vrlo teško, nije poželjno stalno se zaduživati ako se krediti ne troše za investiranje, a s druge strane je politički vrlo osjetljivo povećavati stopu PDV-a i dodatno opteretiti gospodarstvo. Potreban je balans, a njega moraju pronaći nove vlasti.
