Unatoč činjenici da pokušaji preustroja Federacije BiH u svrhu racionalizacije njezinog kompleksnog ustroja, ali i ispravljanja neravnopravne pozicije hrvatskog naroda u pogledu izbora i odlučivanja u proteklom mandatu nisu urodili plodom, pred novim vlastima u većem entitetu i dalje stoji ova zadaća koju mnogi nazivaju i najvećim izazovom.
Poznato je kako izmjene Zakona o Vladi koje je forsirao HSP BiH nikada nisu prošle zbog protivljenja i blokiranja bošnjačkih političara, baš kao i izmjena načina izbora u federalni Dom naroda koje je zagovarao HDZ BiH, a koje su u jednom trenutku bile čak i dogovorene s tadašnjim vodstvom SDP-a.
No, veće spremnosti u Sarajevu nije bilo pa je tako prokockana šansa da se poboljša položaj malobrojnijeg naroda, međutim, ne treba zaboraviti kako preustroj Federacije ostaje trajna obveza političara u tom entitetu koju su oni preuzeli, između ostalog, i prihvaćanjem inicijative za promjenu Ustava FBiH, zasnovanu na preporukama stručnog tima američkog Veleposlanstva.
Te su izmjene s hrvatske strane okarakterizirane kao povod, a nikako osnova za promjene, no Zastupnički dom, pa tako i hrvatski zastupnici otvorili su priču o temi koja bi u ovom mandatu ponovno mogla doći na dnevni red. U njoj su izostale velike promjene kao što je mogućnost spajanja županija, ali, zato je ostavljena mogućnost da se izmjenama pojedinih zakonskih rješenja dođe do ravnopravnije pozicije u samim institucijama Federacije - u prvom redu Vladi i Domu naroda.
Bez preglasavanja u Vladi
Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo kako američka administracija koja je i angažirala pravni tim nije odustala od teme preustroja Federacije, iako su danas na sceni neki drugi prioriteti, prvenstveno ekonomske naravi. Nisu odustale ni hrvatske stranke, o čemu svjedoči i nedavno usvojena deklaracija HNS-a koju su prihvatili najsnažnije političke opcije s hrvatskim predznakom, a u kojoj, osim dugoročnog pitanja federalizacije, ima i konkretnijih stvari koje bi se mogle iskoristiti jednom kada preustroj Federacije dođe na dnevni red.
Godina 2016. navodi se upravo kao vrijeme kada bi trebala početi priča o racionalizaciji ustroja, a do tada ima vremena za ispeglati dodatne detalje oko promjene načina biranja i odlučivanja u navedene dvije institucije. Kada je u pitanu Vlada Federacije, deklaracija HNS-a govori zapravo o prijedlogu koji je u proteklom mandatu zastupao HSP, a odnosi se mogućnost da hrvatski ministri, prvi put nakon dugo vremena, imaju mogućnost utjecati na odluke koje se donose u tom tijelu.
Konkretno govoreći, riječ je o promjeni Zakona o vladama entiteta na način da je nužna potpora trećine predstavnika svakog od konstitutivnih naroda za donošenje odluka u vladama entiteta.
Goraždanski model
Kada je, pak, u pitanju Dom naroda Federacije BiH, hrvatski su predstavnici do sada uglavnom tražili ispravke koje se tiču zastupljenosti naroda s prostora pojedinih županija, odnosno da se usvoji rješenja prema kojem bi se prilikom izbora u Dom naroda uzimao u obzir broj stanovnika pojedinog naroda u županijama.
Riječ je o ukidanju tzv. goraždanskog modela izbora u federalni Dom naroda koji se ogleda u činjenici da, primjerice, Bosansko-podrinjska županija sa zanemarivim brojem Hrvata daje isti broj izaslanika u Klub Hrvata, kao i Posavska županija. Deklaracija HNS-a govori i o tomu kroz potrebu izmjene Izbornog zakona koji se tiče izbora izaslanika u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske da bi se jamčio potpuni nacionalni legitimitet u ovim institucijama te onemogućile manipulacije sa svrhom osobnih probitaka ili etničke majorizacije.
Promjene u Vladi Federacije i Domu naroda, vidljivo je iz ponašanja bošnjačkih partnera, predstavljat će i najveći izazov hrvatskim političkim predstavnicima jednom kada priča o preustroju Federacije dođe na dnevni red.
Većina u klubovima
U kontekstu preustroja Federacije treba gledati i predložene izmjene u deklaraciji HNS-a kroz koje se traži izjednačavanje ovlasti zastupničkih i domova naroda u potvrđivanju izvršne vlasti te da je za odluke u domovima naroda potrebna, osim opće, i natpolovična većina u klubovima konstitutivnih naroda.
