Humačka ploča najstariji je pisani spomenik Hrvata u BiH, a pisana je starohrvatskom ćirilicom (bosančicom) s uporabom pet slova na glagoljici, što je svjedočanstvo da se na ovim prostorima ranije koristila glagoljica. Spada u najvažnije i najstarije spomenike s naših prostora napisane na kamenu. Pretpostavlja se da je nastala krajem X ili početkom XI stoljeća, iako u nekim izvorima stoji da potječe iz XII stoljeća.
Sve do 1958. bila je uzidana u pročelje franjevačkog samostana na Humcu kod Ljubuškog u Hercegovini, a danas se čuva u muzeju istog samostana.
Dimenzije ploče su: dužina 68 cm, širina 59 cm, debljina 15cm, a njena je težina 124 kg. Natpis na ploči ima 80 slova u 25 riječi. Natpis je na ploči uklesan spiralno u tri reda u obliku četverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara.
Do danas su brojni znanstvenici pokušali objasniti natpis na ploči. Postoje još nejasnoće koje čekaju n da se istraže. Natpis otprilike glasi ovako:
Upitnici stoje kod pojmova koji još nisu jasni. Mnoga pretpostavljena imena su povijesno nepotvrđena, posebice ime župe. Tako se za osobu koja je zidala spominje Krsmir, Kresimir ili Krešimir, Uskrsmir; ime njegove žene je Pravica ili Pribica, po nekima i Pavica. Slično je i s imenom oca, a najveća je zagonetka ime župe koja se tumači najčešće kao Vrulac ili kao Urun, a postoje i druga tumačenja.
Ostaci crkve sv. Mihovila još nisu pronađeni. Pretpostavlja se da se nalazi na uzvisini, jer su se crkve posvećene sv. Mihovilu, arkanđelu, ratniku, obično i gradile na uzvisini.
