Samo što je krajem 2014. godine preuzeo dužnost člana Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić pokrenuo je inicijativu da se ukinu neproduktivne državne agencije, direkcije, uprave. I Vijeće ministara koje će zadnjeg dana ovog mjeseca imati prvi "rođendan" u prvim istupima najavljivalo je racionalizaciju državnog aparata, ali je na najavama sve ostalo.
Rezultati i koštanje
"Osnovno je pitanje što su te državne institucije uradile u zadnjih deset godina, a koliko koštaju. Ako koštaju više nego što su napravile rezultata, onda je besmisleno njihovo postojanje" - objasnio je krajem 2014. Ivanić svoju inicijativu uz očekivanje da će kresanje nepotrebnog državnog aparata doći na dnevni red u travnju 2015. godine.
Približava se travanj 2016. godine, a do ukidanja agencija, direkcija i uprava, njihove reorganizacije ili pripajanja nadležnim ministarstvima u statusu odbora nije došlo.
Bosna i Hercegovina ima oko 40 agencija, direkcija i uprava koje godišnje iz državnog proračuna potroše oko 60 milijuna maraka. Najviše novca utroše na plaće uposlenih, zakup poslovnog prostora, reprezentaciju i druge privilegije.
Političke stranke i njihovi šefovi javno se uglavnom slažu da je smanjenje državnog aparata neophodno, uključujući i ukidanje nepotrebnih državnih agencija i uprava. Suglasni su i da je potrebno napraviti detaljnu analizu njihovog rada i na osnovu toga "zarezati". Međutim, na tome sve ostaje.
Razlog treba tražiti u činjenici da su te institucije idealno mjesto za "uhljebljene" zaslužnih stranačkih kadrova kao vrsta zahvalnice i nagrade - plaće su visoke i redovne.
Ogromne plaće
Nije malo primjera koji dokazuju na apsurdnost postojanja nekih direkcija, agencija i uprava. Već je gotovo pa dosadilo spominjati famoznu Komisiju za koncesije BiH čije je sjedište u Banjaluci koja nije izdala nijednu koncesiju, ali njenih sedam članova imaju redovna i uredna mjesečna primanja. Cifre su tajna, a navodno se plaće kreću oko 3.500 maraka.
Otvoreno je i pitanje šta radi državna institucija kompliciranog imena i prezimena - Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju. Njen godišnji proračun težak je oko pola milijuna maraka i gotovo sav taj novac potroši se na plaće uposlenih i zakup prostora u Istočnom Sarajevu.
Svojevremeno je najavljivano ukidanje ili reorganizacija još nekih državnih institucija poput Agencije za poštanski promet, Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Ureda za zaštitu bilja… Sve se svelo samo na priče i, kako stvari stoje, državne agencije, uprave i direkcije i ove godine će spiskati oko 60 milijuna maraka koje su osigurali poreski obvznici, a priča o racionalizaciji skupog državnog aparata, pogotovo nepotrebnih institucija će nastaviti da traje.
