U Boga vjeruje 86 posto hrvatskih građana, čak 99 posto ih je kršteno, a i među onima koji se vjerski ne određuju kršteno je više od polovice.
Biti vjernik, u većinskom slučaju katolik, u Hrvatskoj je državi jako bitno za osjećaj nacionalnog identiteta: čak 58 posto Hrvata kaže da je biti katolik jako ili donekle važno da bi bili i Hrvati. Iako 72 posto ljudi smatra da su religijske institucije u Hrvatskoj previše uključene u politiku, Hrvatska teži sekularnosti - isti postotak Hrvata smatra da crkveni oci ne bi trebali imati puno ili ikakav utjecaj na politička pitanja!
Pokazalo je to upravo objavljeno, veliko istraživanje američkog Pew Research Centera. Istraživanje pod nazivom "Religious Belief and National Belonging in Central and Eastern Europe" (Religiozna uvjerenja i nacionalna pripadnost u središnjoj i istočnoj Europi) provedeno je u 18 zemalja na uzorku od 25 tisuća odraslih ljudi od lipnja 2015. do srpnja 2016. godine.
Prema istraživanju, većina u bivšim jugoslavenskim republikama (Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska), koje su ratovale u 90-ima, smatra da je multikulturalno društvo bolje od onoga u kojem su svi iste nacionalnosti, religije i kulture. U Bosni je ta tolerancija najviša (73 posto), u Srbiji to vjeruje 66 posto ljudi, u Hrvatskoj njih 65 posto.
Devet od deset katolika u Bosni i Hrvatskoj kažu da su ponosni što su katolici. Katolici također kažu da osjećaju posebnu povezanost s drugim katolicima diljem svijeta (63 posto Hrvata katolika). Slijedom toga 42 posto Hrvata kaže da je religija jako važna, 34 posto ih smatra da je donekle važna, a 24 posto kaže da nije prevažna ili nije važna uopće.
