Među europskim narodima koji su u prošlom stoljeću na vlasti imali komunističke režime, Bosna i Hercegovina spada među najreligioznije i istovremeno jedna je od najslabije znanstveno prosvijećenih zemalja, pokazalo je istraživanje koje je provela neprofitna, nestranačka američka organizacija Pew Research Center.
Bosna i Hercegovina s 94 posto stanovnika koji vjeruju u Boga spada u gornju polovicu ljestvice najreligioznijih zemalja, koju predvodi Gruzija s 99 posto i Armenija s 95 posto stanovništva koje vjeruje u nadnaravno biće.
U gornju polovicu spadaju i Srbija s 87 posto i Hrvatska s 86 posto stanovnika koji vjeruju u Boga, pokazalo je spomenuto istraživanje.
Zemlja s najmanjim udjelom vjernika je Češka u kojoj samo 29 posto ljudi vjeruje u Boga. U Estoniji taj postotak iznosi 44, u Mađarskoj 59, u Latvija 71.
U svim bivšim komunističkim zemljama, osobito u pravoslavnim, vjerska pripadnost snažno se povezuje s nacionalnom. Primjerice, 78 posto stanovnika Srbije smatra da je pravoslavlje važan dio nacionalnog identiteta. Srbi su po tom stavu treći, iza Armenaca i Gruzijaca.
Taj osjećaj povezanosti pripadnosti određenoj crkvi s nacionalnim identitetom nešto je slabiji u katoličkim zemljama. Primjerice, oko 58 posto Hrvata smatra da je pripadnost katoličkoj vjeri važna da bi se netko mogao smatrati pravim Hrvatom. Po tome je Hrvatska druga u krugu katoličkih zemalja, odmah nakon Poljske sa 64 posto.
U prosjeku, nacionalni identitet s vjerskim povezuje oko 70 posto pravoslavaca te oko 57 posto katolika.
Međutim, iako je identifikacija nacionalne pripadnosti s vjerskom u postkomunističkim zemljama vrlo snažna, s druge strane njihovi stanovnici nisu naročito revni u duhovnoj praksi, što posebice vrijedi za pravoslavce.
Primjerice, rezultati istraživanja pokazuju da samo 6 posto Srba odlazi u crkvu barem jednom tjedno. Po duhovnoj praksi Srbi su među pravoslavcima tek na desetom mjestu.
No, katolici iz BiH su u tome mnogo redovitiji - čak 54 posto ih tjedno posjećuje crkvu, što ih čini daleko najozbiljnijim praktičnim vjernicima postkomunističke središnje i istočne Europe.
Poljaci su s 45 posto na drugom mjestu, dok su Ukrajinci s 43 posto treći. Četvrti su katolici iz Hrvatske u kojoj 27 posto katoličkih vjernika posjećuje crkvu na tjednoj bazi.
Također, većina ispitanika zemalja pokrivenih istraživanjem Pew Research Centra vjeruje u evoluciju, odnosno da su se ljudi i druga živa bića razvili kroz dugo vremensko razdoblje.
Među onima koji prihvaćaju teoriju evoluciju, većina ih smatra da je ona prirodan proces, a manjina da ju je vodio Bog.
Listu predvode Česi kod kojih čak 83 posto prihvaća da su ljudi nastali evolucijom. Slijede ih Estonci sa 74 posto i Mađari sa 69 posto.
U Srbiji 61 posto stanovništva prihvaća teoriju evolucije, u Hrvatskoj 57 posto, dok je Bosna i Hercegovina s 37 posto pri dnu ljestvice.
Od Bosne i Hercegovine samo Armenija s 34 posto ima manji postotak stanovništva koje prihvaća teoriju evolucije.
Armenija i Bosna i Hercegovina ujedno su jedine dvije zemlje obuhvaćene istraživanjem u kojima više od polovica stanovništva smatra kako sva živa bića postoje u sadašnjem obliku od nastanka svijeta.
U Armeniji taj postotak je 56, a u Bosni i Hercegovini 52.
