Udio značajnih mjera, u ukupnoj masi razmotrenih u 2017. godini, je vrlo nizak. To se posebno odnosi na strategije. U cijeloj 2017. godini, u svih 10 županija, zajedno, usvojena je samo jedna strategija - Skupština HNŽ je, sa zakašnjenjem, kao posljednja u nizu, konačno usvojila strategiju razvoja županija.
Samo je još Skupština Unsko-sanskog kantona, u ovom razdoblju, u nekom obliku, realizirala strategiju - prihvativši u nacrtu Strategiju prema mladima USK u razdoblju 2016-2020. godina. Strategiju je razmatrala i Skupština BPK (nacrt Strategije razvoja poljoprivrede), ali je rezultat razmatranja bio izražena sumnja u orginalnost razmatranog dokumenta i njegovo vraćanje, nadležnom ministarstvu, na doradu. S druge strane, 7 skupština je, svojim programima rada za ovu godinu, planiralo realizaciju još 9 različitih strategija, koje se, međutim, u promatranom razdoblju, nisu našle na dnevnom redu skupštinskih zasjedanja.
Osim strategija, u promatranom razdoblju je i realizacija zakona bila prilično niska.
Najveći postotak realiziranih zakonodavnih obveza iz programa rada za 2017. godinu ima Skupština TK, koja je u potpunosti realizirala (usvojila u prijedlogu), 10 od 13 planiranih zakona, odnosno 77% planiranog, a djelimično (prihvativši ih u nacrtu i poslavši u daljnu proceduru) još 2, odnosno 15%.
Nominalno, najviše zakona iz svojih programa rada za 2017. su realizovale skupštine ZHŽ i KS - po 12 usvojenih u prijedlogu i po 1 prihvaćen u nacrtu.
U postotku, najmanje zakona iz svog programa rada za 2017., realizovala je Skupština Hercegbosanska županija - svega 11% u potpunosti i 11% djelimično. Odnosno, po 4 zakona usvojena u prijedlogu i prihvaćena u nacrtu.
Nominalno, međutim, to nije najlošiji rezultat u 2017. godini. Još 3 županijalne skupštine su, u ovoj godini, imale isti broj usvojenih prijedloga zakona (4), ali manje zakona prihvaćenih u nacrtu. To su skupštine ZDK, PŽ i SBŽ.
Loša realizacija planiranih zakona kontinuirani je problem u radu županijalnih skupština, koji dovodi do pojave "prenošenja zakona" iz godine u godinu, iz jednog godišnjeg programa rada u drugi.
Skoro dvije trećine zakona u programima rada županijalnih skupština za 2017. godinu su "prenešeni", zakoni koji su trebali biti realizirani u nekoj od prethodnih godina, ali nisu.
Samo 3 skupštine - PŽ, TK i BPK - u svojim programima rada za 2017. imale su više novih nego
"prenešenih" zakona.
S druge strane, Skupština SBŽ, čak, nije u svom programu rada za 2017. imala nijedan novi zakon, nego su svih 25 planiranih, bili zakoni koji su trebali biti realizirani ranije. A broj "prenešenih" zakona u Programu rada Skupštine županija 10, 6 puta je veći od broja novih zakona u tom programu.
Centri civilnih inicjativa u ovom kontekstu preporučuju, primjenu dobre prakse iz susjednih zemalja, u kojima mjere iz programa rada imaju prioritet, posebno se označavaju i na dnevnim redovima sjednica institucija se razmatraju prije ostalih. Takodje, povećanje broja sjednica, efektivnog radnog vremena, broja točaka dnevnog reda, te, broja zakona, kako bi se nadoknadili zaostaci iz predhodnog razdoblja.
