Svakom ljudskom djelu dođe kraj. Ali nije pravo plakati, što moramo umrijeti, nego valja Bogu zahvaljivati, što smo mogli do njegove volje živjeti i raditi
, rekao je fra Žarko Ilić o gašenju cijenjenog hercegovačkog zbornika Kršni zavičaj.
Još prije dva mjeseca fra Žarko je uputio pismo "Prijateljima Kršnog zavičaja" u kojem je poručio da uredništvo ne može ni pomisliti na tiskanje 51. broja Kršnog zavičaja zbog dugova koji su ostali još od prošlogodišnjeg tiskanja jubilarnog 50. broja.
Uzrok je u tome, što sve više naših nekadašnjih pretplatnika i povjerenika, pa tako i ostalih čitatelja, stari i umire
, kazao je fra Žarko te dodao da "zbog svega toga više nije moguće podmirivati tiskarske troškove za male naklade.
Fra Žarko kaže da su ideje o pokretanju akcije prikupljanja sredstava u kojoj bi svi vjernici sudjelovali u tiskanju novog broja gotovo neizvedive.
Da smo mi začetnici našeg Zbornika to čekali, još se ne bi pojavio ni njegov prvi broj
, objašnjava fra Žarko.
Također, pomoć županijskih vlasti Zapadnohercegovačke županije dobivali su tek 1999. i 2002. godine kada je prof. Jerko Ivanković bio na čelu njezina Ministarstva prosvjete, kulture, znanosti i športa.
Fra Žarko ne isključuje mogućnost da se jednog dana kada budu postojala financijska sredstva Kršni zavičaj ponovo pokrene.
To je u Božjim rukama
, poručio je.
Povezivao iseljenike sa domovinom
Prvi broj Kršnog zavičaja izašao je 1970. godine, a izdavao ga je katolički župni ured iz Drinovaca. Već od trećeg broja zbornik se proširio po cijeloj Hercegovini gdje je postao veoma popularan. Od 1989. godine Franjevački samostan Humac u Ljubuškom preuzeo je izdavanje zbornika.
Kršni zavičaj uspijevao je u svom širenju unatoč političkoj situaciji sedamdesetih. Javljali su se napadi i progoni od strane vlasti zbog objavljenih članaka, pa je bilo teško pronaći tiskaru koja se usudila tiskati. S godinama je rasla i naklada, ali i tada su se događali određeni padovi. Čitanost je posebno porasla pričama o Međugorju i prilogom Čudesna zbivanja u Međugorju koji je tiskan i kao posebna knjižica. Dolaskom rata nastupa oskudica te i naklada postaje manja. Mnogi više nisu mogli plaćati pretplatu, a dosta ih je otišlo u prognanstvo.
Zahvalni smo Bogu što su brojni hrvatski odseljenici širom svijeta od Njemačke do Argentine i Kalifornije te od Australije do Kanade u sadržaju našega Zbornika nalazili pokoju vijest o Domovini i osjetili zraku njezine topline
, napisao je fra Žarko u svome pismu.
Oštar jezik
Zbornik je pažnju privlačio kvalitetnim tekstovima u kojima su autori, prema riječima fra Žarka, nastojali naglasiti kako treba znati tko smo, što smo i čiji smo
.
Urednik je bez zadrške pisao o problemima o društvu, primjerice, jednom prilikom se u osvrtu dotaknuo branitelja, lažnih diploma i dr. što je Dragan Čović imao priliku čuti prilikom posjete Franjevačkom samostanu na Humcu.
Jubilarni i zadnji broj Kršnog zavičaja otiskan je na 352 stranice te uz uobičajene priloge dopunjen sa dva posebna priloga "Mala povijest kršnog zavičaja" i "Kršni zavičaj u očima svojih čitatelja".
