U okviru Godišnjeg sastanka Odbora guvernera EBRD-a održan je i svojevrstan summit lidera zapadnog Balkana s kojeg je jasno poručeno kako je svima u regiji potrebna politička i ekonomska sigurnost kao mnogo povoljnija poslovna klima. Naravno, kako to inače biva u regiji, niti ovaj skup nije prošao bez trzavica jer su predstavnici Kosova odbili doći, a na summitu nije bilo "alfe i omege" srbijanske politike, tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića, a umjesto njega je došla srbijanska premijerka Ana Brnabić.
Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, kazao je da bez infrastrukturnog uvezivanja zapadnog Balkana, a onda i ove regije sa Europskom unijom, nije moguće govoriti o održivom i dinamičnom ekonomskom razvoju bilo koje zemlje regije.
Najvažnije da sve zemlje zapadnog Balkana imaju jamstvo vjerodostojne europske perspektive, jer je to ključna poveznica zemalja regije i najmanji sadržilac ukupnog djelovanja i svih reformi
, poručio je Zvizdić
Europske vrijednosti
Na panelu o zapadnom Balkanu on je kao tri najvažnija prioriteta BiH naveo razvoj energetske, digitalne i putne infrastrukture.
Prioritet nam je koridor Vc, plinska infrastruktura, povezivanje sa jadransko-jonskim plinovoda ali i interkonekcija sa južnim plinovodom preko Hrvatske
, rekao je Zvizdić.
Brnabić smatra kako moramo, da bi ispunili potencijal regije, konstantno raditi na stalnom političkom dijalogu o svim pitanjima, posebno o onim najtežim i najkompleksnijim.
U to trebamo investirati još energije i resursa. Ne možemo samo sebi biti stabilna i predvidiva regija, mislim da je krupnija stvar da nas drugi vide kao takve. Potrebno je duže vremena da stvarno postanemo takvi, da nas treća strana vidi kao stabilne
, mišljenja je Brnabić.
Izrazila je zadovoljstvo projektom autoceste Sarajevo-Beograd, dodajući kako se mora raditi na energetskoj i digitalnoj povezanosti.
Nakon sporazuma o roamingu naredna stvar je uzajamno priznavanje akademskih zvanja. To će biti prilika za mlade da ostanu i nađu dobar posao jer kada jednom odu, izgubili smo ih zauvijek s obzirom da je teško da će se vratiti
, navodi Brnabić.
Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, naglasio kako je uvjeren da je najvažnije učvrstiti viziju integracije zapadnog Balkana u Europsku uniju.
Naša regija je povijesno zaostala i ta zaostalost je porodila nešto što je ozbiljan problem i što, nažalost, predstavlja reputaciju naše regije, a to je manje-više kontinuirana nestabilnost. Kako bi izašli iz tog stanja i došli u situaciju da kao odgovorne vlade, odgovorimo onome što je očekivanje naših građana, a to je dostizanje europskog kvalitete života. Mislim da moramo odabrati put učvršćivanja stabilnosti, dinamičnog ekonomskog i demokratskog razvoja, koji će nas voditi ka sustizanju kvaliteta života u EU
, kazao je Đukanović.
Istaknuo je kako ne traži da nam se progleda kroz prste, već da obavimo reforme i postanemo dio EU. Upozorio je i na dva ključna deficita u regiji – prvo je znanje, i drugo nedovoljno razvijena infrastruktura koja će nas povezati.
Nije dovoljno ponavljati samo "vrata su otvorena". Mora se napraviti jasan akcijski plan za zapadni Balkan, koji će usvojiti i realizirati reforme i ući kroz ta zapadna vrata
, naglasio je Đukanović.
Reforme
Albanski premijer Edi Rama istakao je kako bi investitori između predvidivih i mirnih mjesta trebali birati upravo suprotno, jer je to vrijeme prošlo.
Svi koji pripadaju poslovnoj zajednici i koji su došli u Sarajevo, kada biraju između zemalja u koje će investirati, želim im reći: Vrijeme investiranja u mjesta koja su sigurna i predividva je prošlo. Dakle, između različitih i nepredvidivih realnosti mi smo najbolji jer imamo najniže poreze i višak radne snage
, stava je Rama.
Kazao je i kako zemlje Balkana moraju proći kroz reforme, moraju postati bolje. Dotaknuo se i stanja unutar same EU.
Mislim kako ne trebamo čekati da postanemo dio EU kako bismo imali vlastiti Shengenski model u regiji. Nema za mene puno smisla da još toliko zaostajemo u smislu komunikacija, kretanja i slobode u prostoru gdje trebamo pripadati i imati veće tržište. EU postaje sve više kao Balkan, sve je manje previdiva i nakon balkanizacije Britanije nekako se osjećamo kao kod kuće u smislu da ta situacija nastane "kada ljudi malo polude"
, izjavio je Rama.
Zoran Zaev, premijer Sjeverne Makedonije, istakao je kako je važno razgovarati o gospodarstvu posebno tijekom teškog vremena u smislu rješavanja političkih pitanja na zapadnom Balkanu.
Moramo raditi više jer postoje značajne prilike. To je velika prednost, ali potrebna nam je pomoć. Ciljevi su isti, a to je da poboljšamo konkurentnost i poboljšamo standard života. Radimo na otvaranju granica, kako bi što manje vremena provodili na graničnim prijelazima. Dobro je imati i putove i vjerovati institucijama naših susjeda. Isto tako, moramo imati zajedničku ponudu za Europu kako bi mogli ponuditi više proizvoda i veće količine. Stoga je važno uvezivanje država u regiji. Više će nas cijeniti ukoliko smo mi svi bolje povezani u regiji. Važno nam je ojačati privatna poduzeća
, rekao je Zaev.
Mladi ljudi moraju moći ostvariti svoje snove a ne odlaziti vani
Predsjednik EBRD Suma Chakrabarti, u obraćanju na otvorenju godišnjeg foruma EBRD-a u Sarajevu, podsjetio je da je ta banka prisutna u BiH od kraja 1995. s brojnim projektima. U zadnje tri godine, EBRD ulaže deset milijardi eura u zemljama u kojima djeluje, a naglasak je na provođenju kvalitetnih projekata. Jedan od ciljeva je, po njegovim riječima, stvoriti ekonomiju u kojoj mladi ljudi mogu ostvariti svoje snove a ne odlaziti vani, a BiH je jedno od poglavlja rada jer EBRD djeluje na tri kontinenta. Bez podrške donatora, ništa ne bi bilo moguće, kazao je također i podsjetio na desetogodišnjicu Investicijskog fonda za zapadni Balkan.
Svi moramo stremiti ka istoj viziji, biti konstruktivni i progresivnom, tržišnom orijentiranošću, dati fokus na ekonomiju. Pozivam sve na to
, rekao je Chakrabarti.
