Govoreći o sporazumu SDP - HDZ, Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH, je kazao: "Sporazumom koji sam potpisao s predsjednikom Draganom Čovićem, predviđeno je da šest pozicija pripadne HDZ-u, a dvije SDP-u".
Radi se o osam, Ustavom zajamčenih pozicija, ključnih za pripadnike hrvatskog naroda - jedan predsjednik ili dopredsjednik F BiH, predsjednik ili dopredsjednik Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamenta F BiH i pet ministara u vladi Federacije BiH.
Ipak, Lagumdžija je pokazao da, unatoč sporazumu s HDZ-om, nije promijenio mišljenje oko izbora Željka Komšića (SDP) za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a HDZ, kao novog političkog partnera neizravno je optužio za političku nestabilnost u BiH.
"Komšić je osvojio uvjerljivo najviše glasova od svih ostalih kandidata.Koliko je za njega glasovalo Hrvata, a koliko drugih možemo samo nagađati. Nije izbor Komšića izazvao nestabilnost, nego nespremnost nekih stranaka da prihvate izborne rezultate. Željko Komšić je političar koji uživa najveće povjerenje građana u BiH. Što, zapravo, znači izraz "hrvatski glasači"? Tko daje atest nekom glasaču da je Hrvat, Bošnjak ili Srbin? Jesu li možda glasači iz Bosanske krajine, koji su 2006. dali glasove HDZ-ovu kandidatu Ivi Miri Joviću legitimni Hrvati samo zato što je neka politička stranka rekla da jesu? Može li itko reći da Željko Komšić nije Hrvat samo zato što je u SDP-u ili što nije u jednom od dva HDZ-a?", kazao je, između ostalog Lagumdžija.
Lider SDP-a ustvrdio je da bi treći entitet vodio u daljnje podjele BiH, iako se za isti ili barem za slično rješenje, u istupima za javnost zalaže predsjednik HDZ-a BiH. Sukladno tome, mogao bi se izroditi zaključak da netko u svojim istupima ili tvrdnjama nije i neće biti dosljedan, odnosno, da jedan od predsjednika tih dviju stranaka - laže i obmanjuje javnost.
"Treći entitet bio bi samo uvod u daljnju podjelu BiH, na što SDP ne može i neće pristati. Zaštita hrvatskih intersa treba se tražiti kroz rješenja koja već postoje u Daytonskom sporazumu. Hrvatski se interes ne može štititi samo od Čapljine do Jablanice, nego i u Sarajevu i Posavini i svuda gdje su Hrvati prije rata živjeli ili tamo gdje se trebaju vratiti. Ili, na kraju krajeva, tamo gdje žele nastaviti živjeti. Ako je danas u BiH lošiji položaj Hrvata u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, pitanje je zbog čega. Jesu li tome doprinijeli drugi narodi ili politika ekskluzivnih hrvatskih stranaka u BiH? Simpgtomatično je da u Narodnoj skupštini RS-a nemate Hrvata, odnosno nema kluba Hrvata, da HDZ nije tamo prošao i da, nakon niza godina, ova stranka nema svog potpredsjednika RS-a. Svi konstitutivni narodi, naročito tamo gdje su u manjiskom položaju, u jednako su lošoj poziciji.Smatramo da bi dalje teritorijalno raslojavanje BiH bilo uvod u novu tragediju BiH te da ne bi donijelo ništa dobro nijednom od konstitutivnih naroda. Rješenje je u dosljednoj provedbi odluke o konstitutivnosti naroda u BiH na cijelom području, koa i provedbi odluke Sejdić-Finci", kazao je Lagumdžija.
"Zoran Milanović i ja razumni smo ljudi, riješit ćemo sve sporove", kazao je na pitanje o odnosima i otvorenim pitanjima s Republikom Hrvatskom ."Ploče su riješene Washingtonskim sporazumom. Što se tiče prolaza kroz Neum, BiH je pokazala spremnost pristajući na gradnju autoceste u neumskom zaleđu. Što se tiče BiH, svi se ti problemi mogu riješiti za 24 sata, a ne za godinu. Znači da BiH nije kočničar u tom procesu. Ali ne trebamo biti ni žrtva. Da takve stvari nisu jednostavne, pokazala je i Hrvatska u slučaju sa Slovenijom. To je proces koji države u sličnoj situaciji nisu završavale bez dosta obostranog truda i spremnosti na kompromis. Problem granice ne osporava BiH nego Hrvatska. Status luke Ploče također. O tome postoje međudržavni sporazumi koji se trebaju implementirati. Npr., granicu kod Škoja su potpisali Tuđman i Izetbegović, a drugi su osporili taj potpis", komentirao je Lagumdžija neriješena pitanja između dvije države.
