Iako predstavnici Izaslanstva EU, Veleposlanstva SAD i drugih institucija već godinama upozoravaju da se u BiH milijarde maraka troše bez ikakvog nadzora javnosti, već pet godina set amandmana na Zakon o javnim nabavama sakuplja prašinu.
Naime, prema podacima USAID-a i drugih institucija, samo zbog tog lošeg zakona svake godine izgubi se do 300 milijuna maraka, zbog čega je USAID pomogao skupini nevladinih organizacija iz BiH da se parlamentu predstavi 18 amandmana koji bi spriječili ovu krađu javnog novca.
Peter Duffy, bivši direktor USAID-a u BiH, je u prosincu 2015. godine na blogu Veleposlanstva SAD upozorio je da se čak 75 posto javnih nabava provede bez znanja javnosti, odnosno čak dvije milijarde maraka.
Ako bi ovi podaci bili točni, to znači da je u zadnjih pet godina ukradeno najmanje 1,5 milijardi maraka, a da je bez znanja javnosti potrošeno čak 10.
Tek jedan primjer: Centar za predškolsko obrazovanje, dakle, jedna javna ustanova, platio je robu po 361 posto višoj cijeni od uobičajene, a nabava za dječji vrtić uključivala je i 666 boca alkoholnog pića. Istovremeno su roditelji djece u ovoj školici morali sakupljati novac kako bi platili kupovinu novog tepiha ili toaletnog papira za Centar
, napisao je Duffy na blogu američkog veleposlanstva.
Igor Vukajlović iz banjalučke nevladine organizacije "Tender", koja je jedan od inicijatora amandmana, kaže kako je skupina nevladinih organizacija još 2016. završila svoj prijedlog amandmana, ali da se od tada, uprkos verbalnim obećanjima političkih stranaka da će amandmani biti razmotreni u bh. parlamentu, ništa nije dogodilo. Jedna od osnovnih zamjerki se, kako ističe, odnosi na to da su kazne za ugovarače usluga deset puta manje od kazni za ponuđače usluga, bez obzira na to što su, kako objašnjava, ugovarači ključna strana koja postavlja uvjete natječaja.
Sva dosadašnja iskustva jasno pokazuju da su ugovorni organi ti koji upravljaju procesima i prilagođavaju tendere sebi da bi imali što manje žalbi i kad naštimaju neku nabavu, nemaju nikakve odgovornosti
, kaže Vukajlović.
Čitav niz zamjerki na sustav javnih nabava u BiH ima i Europska komisija, koja je u posljednjem analitičkom izvješću istakla kako ne postoje odgovarajući kontrolni kapaciteti u sustavu javnih nabava, a i oni zagovaraju uvođenje elektroničkog sustava javnih nabava.
Procedure javnih nabava su kompleksne, podložne korupciji te i dalje preferiraju domaće dobavljače, što nije u skladu s europskom pravnom stečevinom
, istakli su.
Kao jedna od preporuka nevladinih organizacija navodi se potreba uvođenja sustava elektronskog ugovaranja javnih nabava.
Predlagači ističu da bi usvajanjem ove odredbe svi postupci javnih nabava bili potpuno transparentno objavljivani na portalu Agencije za javne nabave, a javne nabave bi mogle ići bez natječaja samo u izuzetno rijetkim i posebnim slučajevima, i to isključivo uz pisanu suglasnost Agencije, u koju bi javnost imala uvid.
Osim toga, svih 3.035 tijela koji provode javne nabave bili bi obvezni svake godine napisati i objaviti precizan i detaljan plan javnih nabava za tu godinu, a na kraju godine da podnesu javno izvješće o njihovom izvršenju.
Ukinuta bi bila i sadašnja rješenja po kojima kršenje postupaka javnih nabava kažnjava sud za prekršaje, koji je preopterećen predmetima poput neplaćanja računa pa predmeti često završe u zastari.
