Općinske i gradske vlasti su u izbornoj godini trošile više novca na radove u svojim lokalnim zajednicama iako su zbog pandemije njihovi proračuni smanjeni. Postupke javnih nabava su prilagođavali ponuđačima koji te radove mogu brzo završiti.
Sarajevska Općina Centar je tijekom ove godine izdvojila skoro milijun maraka više na radove nego što je to bio slučaj prošle godine.
Tko može brzo?
Grupa nevladinih organizacija iz inicijative "Da javne nabave postanu javne" koje prate provođenje javnih nabava u BiH otkrila je kako javne nabave koje je Općina Centar raspisala pred Lokalne izbore pogoduju ponuđačima koji brzo mogu završiti radove.
U 15 javnih nabava iz kolovoza, rujna i listopada kriterij za dodjelu ugovora nije bio najniža cijena. Općina je propisala da će osim cijene ocjenjivati i rok u kojem ponuđač može završiti traženi posao. Tako su na ovim natječajima mogle pobijediti firme koje skuplje naplaćuju svoje radove, ali jamče kako će ih brzo završiti.
Ovakve javne nabave obično se provode u izbornim godinama. Vlasti su tada spremne potrošiti više novca kako bi projekti koje financiraju iz proračuna bili okončani do izbora. Te projekte političari nerijetko koriste za svoju promociju u predizbornim kampanjama.
Ove godine javni proračuni imaju manje novca zbog pandemije izazvane koronavirusom, ali usprkos tome lokalne vlasti nisu manje trošile na javne nabave.
Dvije milijarde
Inicijativa "Da javne nabave postanu javne" je tijekom 2020. godine pratila postupke nabava koje su provodile 103 institucije i javna poduzeća vrijedne oko dvije milijarde KM.
Analiza inicijative pokazuje kako je u ovoj godini znatno više novca izdvajano za nabave radova - 43 institucije i javna poduzeća izdvojili su 100 milijuna KM više nego prethodne godine. Najviše je izdvajano na lokalnoj razini.
Gradske vlasti u Doboju, Trebinju i Banja Luci su se kroz postupke javnih nabava zaduživale. Usprkos tome na nabavama radova nisu štedjele. Za radove su izdvojile čak 26,5 milijuna maraka više nego prošle godine.
Sustav podložan korupciji
Javne nabave predstavljaju sve kupovine roba, radova i usluga koje vrše vlade, institucije, ustanove i javna poduzeća. Javnim novcem trebaju osigurati što bolje usluge građanima i gospodarstvu kao što su bolja zdravstvena zaštita, obrazovanje i infrastruktura.
Kroz javne nabave u BiH godišnje se potroši do tri milijarde maraka, a najveća potrošnja je u izbornim godinama. Međutim, sustav javnih nabava u BiH je podložan korupciji. Tome doprinosi nedostatak informacije koje institucije i poduzeća objavljuju i netransparentni postupci koje provode.
Istraživanja nevladinih organizacija i medija pokazuju kako je tijekom ove godine povećan broj pregovaračkih postupaka u kojima nisu objavljena obavjesti o provođenju javnih nabava. U ovim postupcima institucije i poduzeća su pregovarali s ponuđačima koje su sami izabrali, dok drugi nisu imali priliku sudjelovati.
Iz godine u godinu povjerenje ponuđača u sustavu javnih nabava je sve manji. Jedno od istraživanja koje su provodile nevladine organizacije u BiH je pokazalo kako čak 88 ispitanih ponuđača smatra da je korupcija u velikoj mjeri prisutna u javnim nabavama te da je razvijena praksa favoriziranja pojedinih ponuđača.
Šteta je veća
Njihove stavove potvrđuju i brojni primjeri javnih nabava iz ove godine. Među njima su i nabave vozila za Graničnu policiju BiH, Ministarstvo unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona i Vodovod a.d. Prijedor. Ove institucije su u svojim natječajima navele specifikacije koje ukazuju kako žele kupiti auto samo jednog proizvođača ili točno određen model.
Javne institucije koje provode nabave nerijetko ovo čine - natječaje prilagođavaju ponuđačima s kojima žele dogovoriti neki posao. Zbog toga se u natječajima mogu pronaći kataloški opisi proizvoda ili uvjeti koje može ispuniti samo jedna firma na tržištu.
Ovakve nabave su diskriminirajuće jer onemogućavaju sudjelovanje drugim ponuđačima. Međutim, šteta je mnogo veća - manjak konkurencije dovodi do rasipanja javnog novca i ne osigurava kupovinu najboljih roba, radova i usluga.
Novi zakon o javnim nabavama na čekanju
Sustav javnih nabava trebao bi se poboljšati donošenjem novog zakona o javnim nabavama, ali na njegovo usvajanje se čeka već tri godine. Postojeći Zakon o javnim nabavama usvojen je 2014. godine, ali nije usklađen sa svim direktivama Europske unije.
Za primjenu Zakona zaduženi su Agencija za javne nabave (AJN) i Ured za razmatranje žalbi (URŽ). Praksa je pokazala kako obje institucije trebaju poboljšanja. Zadatak AJN je pratiti i nadzirati postupke javnih nabava, ali ova institucija nema dovoljno kapaciteta za taj posao. S druge strane, URŽ je zadužen rješavati žalbe ponuđača, ali njegov rad se pokazao problematičnim zbog zauzimanja različitih stavova u sličnim slučajevima.
Obje institucije suočavaju se i s problemima u rukovodstvu. Sredinom godine smijenjen je direktor AJN, a novi još uvijek nije izabran. Izbor članova URŽ-a je predmet stalnih kritika zbog sumnje da se u ovu instituciju postavljaju politički podobni kadrovi.
Novi zakon trebao bi spriječiti zloporabe i korupciju, ali i propisati kažnjavanje odgovornih osoba u javnim institucijama koje se bave postupcima nabava.
Europska komisija traži promjene
Na usvajanju novog zakona inzistira i Europska komisija. Usprkos preporukama Komisije bh. vlasti malo rade na unapređenju sustava javnih nabava.
Osim usvajanja novog zakona, Europska komisija ističe kako je potrebno povlačenje odluke u BiH o preferencijalnom tretmanu koji domaći ponuđači imaju prilikom dodjele javnih ugovora. Vijeće ministara BiH je u svibnju 2020. godine odlučilo kako će preferencijalni tretman važiti do kraja ove godine iako je ova odredba trebala biti ukinuta početkom lipnja.
Pored toga, Europska komisija smatra i kako je potrebno ojačati administrativne kapacitete AJN i URŽ-a, a proces nabava učiniti transparentnijim.
Agencija za javne nabave (AJN) Bosne i Hercegovine je tijelo koje je ovlašteno pokretati, provoditi i nadzirati reformu javnih nabava u svim sektorima. Njeni administrativni kapaciteti su nedovoljni. Svako ugovorno tijelo treba imati osoblje koje raspolaže relevantnim vještinama i stručnošću
, navodi se u izvješću Europske komisije za 2020. godinu.
NVO i mediji rade posao institucija
Dok institucije čekaju usvajanje novog zakona i unaprijeđenje kapaciteta, nevladine organizacije i mediji su preuzeli ulogu nazdora javnih nabava otkrivajući brojne zlouporabe.
Istraživanja medija dokazuju kako su javne nabave u BiH neučinkovite, neekonomične i netransparentne. Unosne javne poslove dobivaju firme bliske vlastima, dok direktori institucija nabave povjeravaju svojim prijateljima i stranačkim kolegama. Zbog očiglednog favoriziranja određenih ponuđača drugi i ne konkuriraju na javne poslove jer unaprijed znaju kako posao neće dobiti.
Mediji su imali važnu ulogu i u nadzoru javnih nabava tijekom pandemije otkrivajući brojne zlouporabe poput: nabave 100 respiratora koju je Vlada Federacije BiH povjerila poljoprivrednom gazdinstvu, nabave testova od firme koja se bavi restauracijom namještaja te izgradnje izolatorija u Srebreniku koji je povjeren firmi gradskog vijećnika.
Svojim istraživanjima ukazivali su i na probleme sa kojima se suočavaju zdravstvene ustanove i pacijenti. Na osnovu medijskih priča pravosudne institucije su pokrenule brojne istrage.
Istraživanja nevladinih organizacija pokazuju kako se Zakon o javnim nabavqma krši u svim fazama postupka. Ipak, istraživanja organizacija su utjecala na rad javnih institucija. Nakon njihovih upozorenja institucije su počele objavljivati više informacija o javnim nabavama, a neke su čak i poništile sporne postupke nabava.
Tijekom pandemije javne nabave su provođene po hitnim procedurama i bez znanja javnosti. Pojedine vlade i institucije iskoristile su krizu kako bi izbjegle poštivanje Zakona o javnim nabavama. Zbog toga su Agencija za javne nabave i tužiteljstva pojačali nadzor nad nabavama u vrijeme pandemije.
Neki od slučajeva koje tužiteljstva istražuju su i nabava 100 respiratora koju je Vlada Federacije BiH povjerila poljoprivrednom gazdinstvu za 10,5 milijuna KM te nabava pokretne bolnice za koju je Vlada Republike Srpske izdvojila 4,2 milijuna maraka.
