Sudska tijela BiH kriju neke od ključnih pravomoćnih presuda od građana BiH, posebno kada su u pitanju osjetljivi predmeti poput korupcije, upozorava Europska komisija.
Naime, u posljednjem Izvješću o napretku BiH je napisano kako pravosudni sustav nije dovoljno dostupan javnosti i nedostaje mu transparentnost.
Ključne sudske odluke i potvrđene optužnice nisu dostupne javnosti, posebno u slučajevima korupcije. Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) BiH je primio 118 zahtjeva za pristup informacijama u 2019. godini koje su sve procesuirane, ali VSTV nema strategiju komunikacije s javnosti
, istaknuto je u ovom izvješću.
Posebno se upozorava kako su suci i tužitelji i dalje pod pritiskom vanjskih čimbenika, koji uključuju politički motivirane prijetnje i zastrašivanja.
Ovakvu praksu treba odlučno suzbijati. Ne postoje kazne za neprimjereni utjecaj na nositelje pravosudnih funkcija kojim se podriva njihova neovisnost
, istaknuli su.
Vehid Šehić, pravni stručnjak i bivši tužitelj i sudac kaže kako bi potvrđene optužnice i odluke prvostupanjskih, a onda i drugostupanjskih sudova morali biti budu dostupne javnosti.
BiH je endemski oboljela od korupcije i kriminala i netransparentnost samo povećava nepovjerenje javnosti prema pravosuđu. Transparentnost doprinosi izgradnji integriteta. Neću generalizirati, ali sigurno je da dio sudaca i tužitelja barem osluškuje što će reći politika. Činjenica je da se pojedinci unutar pravosudne zajednice ponašaju kao otuđeni centri moći
, ističe Šehić.
Neovisno od politike, ali ne i od građana
Ističe kako pravosuđe mora biti neovisno od politike, ali ne smije biti neovisno od građana BiH, koje, kako kaže, moraju blagovremeno obavještavati o presudama, potvrđenim optužnicama, a kad postupak dugo traje da se javnost upozna u kojoj fazi je predmet.
Denis Džidić, urednik u BIRN-u, kaže kako Tužiteljstvo BiH već godinama odbija novinarima dostaviti optužnice koje su potvrđene od Suda BiH.
Ova praksa, koju su kritizirali i EU i OEBS u nedavnim izvješćima, posebno je problematična s aspekta informiranja javnosti. U predmetima s posebnim javnim interesom, što je svakako korupcija, ali i ratni zločini i terorizam, novinari su primorani pratiti postupke ne znajući što se točno navodi u optužnicama. Tužiteljstvo BiH odbija dostaviti optužnice čak i organizacijama za nadgledanje poput 'Transparency Internationala', što jasno ukazuje na manjak transparentnosti i odbijanje bilo kakvog nadzora javnosti
, naglašava on.
Džidić podsjeća kako je VSTV prije više godina izdao preporuke za sudove i tužitelje u kojima je naveo da potvrđene optužnice u predmetima s posebnim javnim interesom trebaju biti javno dostupne.
Tužiteljstvo BiH, ali i druga tužiteljstva, moraju pod hitno krenuti da primjenjuju ove smjernice
, rekao je Džidić.
Na pitanje zašto VSTV nema komunikacijsku strategiju, što je primjedba EU, u toj instituciji kažu kako je ona u fazi izrade.
Trenutačno u VSTV-u djeluje Radna skupina za izradu Nacrta komunikacijske strategije VSTV-a. Očekuje se kako bi taj nacrt mogao biti dostavljen članovima VSTV-a na razmatranje i usvajanje tijekom posljednje sjednice VSTV-a u ovoj godini. Pored postojećih načina suradnje sa strateškim javnostima, Nacrt strategije je predvidio i nove mjere i aktivnosti kojima bi dodatno trebale biti unaprijeđena transparentnost institucije, kao i cjelokupnog bh. pravosuđa
, kažu u toj instituciji.
