Zapadnohercegovačka županija sa svojom stabilnom političkom situacijom te kao jedna od rijetkih županija u Federaciji koja funkcionira bez političkih kriza i potresa ima preduvjete ojačati svoj status kao jedne od predvodnica u kontekstu sudjelovanja u projektima prekogranične suradnje, kao i sudjelovanja u projektima koji se tek trebaju realizirati kroz instrument pretpristupne pomoći IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. godine, odnosno ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan.
Identifikacija potreba
Zapadnohercegovačka županija županija u veljači ove godine započela je proces pripreme za instrument IPA III te je održan koordinacijski sastanak predstavnika svih tijela uprave u ZHŽ kako bi se upoznali s IPA III programom te identificirali potrebe županije koje bi se mogle uklopiti u zahtjeve programa IPA III. Sastanak je organizirao Ured Vlade ZHŽ-a za europske integracije, a na sastanku su sudjelovali imenovani članovi radnih skupina iz ZHŽ-a koje su uspostavljene odlukom o sustavu koordinacije procesa europskih integracija u Bosni i Hercegovini.
Na sastanku su prezentirane preporuke iz mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u EU te se razgovaralo o načinu identificiranja potreba Županije Zapadnohercegovačke za IPA III.
Pandemija je nešto izmijenila planove Europske unije, a koja je pripremila ekonomski i investicijski plan u cilju dugoročnog ekonomskog oporavka zapadnog Balkana, podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji te podržavanju regionalne integracije i konvergencije s Europskom unijom.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell rekao je u tom kontekstu kako su građani ove regije dio Europe te je zajednički interes pomoći šest partnera u napredovanju na putu k EU.
Ciljevi novog plana
Predstavljajući novi plan, povjerenik EU-a za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izjavio je kako će se mobilizirati do 9 milijardi eura u sredstvima za vodeće investicije u područjima transporta, energije, zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario dugoročni rast i nova radna mjesta. “Plan, također, predstavlja i put k uspješnoj regionalnoj ekonomskoj integraciji kako bismo ubrzali konvergenciju s EU-om i prevladali razvojni jaz između naših regija te u končanici ubrzali proces integracija EU-a. Provedba će, naravno, morati ići usporedno s reformama”, objasnio je Várhelyi.
Ekonomski i investicijski plan utvrđuje značajan investicijski paket u okviru kojeg će se mobilizirati do 9 milijardi eura sredstava za regiju. Podržat će održivu povezanost, ljudske potencijale, energetiku, zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.
U cijeloj ovoj priči, a u kontekstu Bosne i Hercegovine, izuzetno je važno da županije budu prepoznate u procesu sudjelovanja u nizu projekata, a, prema svemu sudeći, Zapadnohercegovačka županija mogla bi biti jedan od lidera kada je riječ o korištenju sredstava iz ovoga investicijskog plana.
