"Sadnja "Ljubuškog ranog" krumpira je u punom jeku, a do sada je posađeno cca. 70% posto proizvodnih površina. Prijave proizvodnje su u tijeku, a količina zasađenog krumpira će biti oko 300 ha. i kreće se na razini prošlogodišnje proizvodnje
, rekao je Dubravko Vukojević, direktor poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje Ljubuški".
Uvjeti za čuvanje
Kako je kazao Vukojević, dugo željeni distributivni centar za skladištenje, sortiranje i pakiranje krumpira bi trebao ove godine početi s radom. Centar se nalazi na lokalitetu Poslovne zone Zvirovići, a u njegovoj izgradnji sudjelovali su poljoprivredna zadruga "Plodovi zemlje", Grad Ljubuški, Vlada ZHŽ-a i partneri iz Europske unije.
Distributivni centar kreće s radom ove godine, bit će od velike pomoći jer dobivamo sve uvjete za sabiranje, konfekcioniranje, čuvanje i zajednički plasman prema kupcima kako u BiH, tako i na tržište EU
, kaže Vukojević.
Ljubuški rani proteklih godina kupci su imali priliku kupiti u trgovačkim lancima u BiH, ali i u Hrvatskoj na čije tržište opet pretendiraju.
Viša otkupna cijena
Otkupna cijena bi trebala biti veća budući da su inputi u proizvodnji svake godine veći. I ove se godine planira znatan dio proizvodnje plasirati u Hrvatsku
, rekao je Vukojević.
Vukojević se slaže kako je plasmanu ovog krumpira na tržište svakako pomoglo brendiranje. Krumpir je pakiran u biorazgradivim gajbama sa sloganom "Sunce, kamen i crvena zemlja" s etiketom s kontakt podacima proizvođača, kao i njegovim fitosanitarnim identifikacijskim brojem.
Brendiranje "Ljubuškog ranog" je pomoglo pri plasmanu, proizvod je prepoznat i tražen od strane kupaca
, navodi Vukojević.
Broj kooperanata u Poljoprivrednoj zadruzi "Plodovi zemlje" nije se mijenjao, a prema riječima Vukojevića, broj zainteresiranih za sadnju ranog krumpira raste.
Poljoprivredna zadruga "Plodovi zemlje" iz Ljubuškog osnovana je 2011. godine i trenutno broji 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača. Pored krumpira čiji je plod prvi na trpezama širom Bosne i Hercegovine, proizvode još i rajčicu, mladi luk, bijeli luk, kupus i lubenicu.
Jedinstveni geografski položaj i klimatski uvjeti daju specifičan okus svim njihovim proizvodima, pa su za njihov "Ljubuški Rani" osigurali i certifikat o zaštiti oznake geografskog porijekla. Da bi sve svoje proizvode mogli plasirati na lokalno, regionalno i svjetsko tržište, svi su članovi, preko zadruge, uredno zavedeni u fitosanitarni registar.
