Poznat po kvaliteti i vrlo ranom vremenu prispijeća na tržište, ljubuški rani krumpir od prije nekoliko godina prepoznatljiv je i kao brend "Ljubuški rani", koji se pakira u biorazgradive pakete. Ljubuški rani je prvi mladi krumpir koji se može kupiti u trgovinama širom zemlje, ali to je ove godine, zbog loših vremenskih uvjeta, upitno.
Iako su se poljoprivrednici potrudili sačuvati plod, veliki dio je propao, a štete su primorani sami sanirati. Proizvođači mladog krumpira iz okolice Ljubuškog 2011. godine su se okupili oko poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje Ljubuški, te ih je do sada učlanjeno oko 180. U 2018. godini, prvi put, ostvarili su zajednički izravan plasman u maloprodajne trgovinske lance u BiH, a udruživanje proizvođača i unaprjeđenje kvalitete postignuti su uz potporu Europske unije i vlade Njemačke.
Organska proizvodnja
Iako kažu da krumpir nije organski, tvrde kako nije upitno da je svakako jedan od boljih koji se može naći na domaćem tržištu.
Sljedeći nam je korak uzgoj baš organskog, sada nam je problem sjeme, ne znam kako doći do sjemena organskog, jer se to traži. Mislim da na ovoj zemlji, nema ni nekih bolesti ovdje, on će se kopati. Zlatice, koja je najveća štetočina krumpira, još uvijek nema
- kazao je Dubravko Vukojević iz poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje Ljubuški.
Dodao je da će za nekoliko dana krumpir iz plastenika već biti spreman za tržište, dok bi se vanjski trebao vaditi za nekoliko dana. Kaže kako, prema svemu sudeći, prije prvog svibnja to neće biti izvodivo. Iako su se poljoprivrednici potrudili spasiti plodove, nebriga nadležnih ostavlja posljedice.
Ove godine je takoreći led prošarao, negdje je odnio dobro, negdje slabije za razliku od prošle godine gdje je odnio kompletno, znači sve, nije ništa ostalo. Ove godine ni mi nismo prepustili ništa slučaju, većina ljudi je štitila rod, orošavanjem, prekrivanjem folija. Dakle, lani nas je naučilo pameti pa smo spašavali
- dodao je Vukojević.
Naknada štete
Prema riječima stručnjaka, stradanja na području Hercegovine i južnih krajeva BiH nesaglediva su bilo da se radi o povrtlarskoj ili voćnoj kulturi. Potrebno je, tvrde, uvesti mehanizme i načine pomoći kako bi se štete nadoknadile.
Loši vremenski uvjeti predstavljaju dodatni udarac za poljoprivrednike koji već trpe zbog prekomjernog uvoza. Mogućnosti za očuvanje plodova postoje, ali uz skupe sustave za natapanje, što većina poljoprivrednika nije u mogućnosti osigurati.
