Prošle pandemijske godine u Hrvatskoj je zabilježeno 23.000 umrlih više u odnosu na novorođene, dok je zabilježeno približno 23 posto manje sklopljenih brakova u odnosu na godinu prije.
Na predstavljanju projekta "Mreža 2050 - Demografija, od izazova do odgovora" Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH), voditelj projekta Ivan Majstorić istaknuo je kako su iseljavanje mladih i depopulacija među najvećim problemima u Hrvatskoj, kao i da se demografskoj problematici nije pristupalo sustavno, međusektorski i znanstveno.
Pandemija je negativno utjecala na demografske trendove, tako da se prošle godine u Hrvatskoj bilježi najveći demografski pad u povijesti, a zabilježeno je približno 23 posto manje sklopljenih brakova u odnosu na godinu prije. Projekcije Ujedinjenih naroda govore da će 2050. godine Hrvatska imati gotovo 17 posto stanovnika manje ako se javne politike ne promijene
, upozorio je Majstorić.
Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, poručio je kako je demografija u Hrvatskoj, kao jedan od ključnih nacionalnih problema, nepotrebno ispolitizirana i time odmaknuta od znanstvenog pristupa.
Istaknuo je kako je prema službenim podacima Ministarstva uprave Hrvatske u prošloj godini zabilježeno 23.000 više umrlih nego rođenih osoba.
Ako se ovakvo iseljavanje nastavi i smanji aktivnost aktivnog stanovništva, deficit mirovinskog sustava će se povećavati i pitanje je hoće li se moći pokriti iz proračunskih sredstava. Hrvatska se, prema ocjeni UN-a, nalazi među pet najstarijih populacija u svijetu te u prostoru koji je najugroženije demografsko područje u svijetu
, istaknuo je Šterc.
Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, navela je kako je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju prema službenim brojkama iselilo oko 150.000 stanovnika, dok neslužbene brojke, mediji i ankete, govore kako je riječ o 300.000 stanovnika.
Prema podacima, Grad Zagreb koji ima najviše stanovnika i koji privlači najveći broj stanovnika ostalih dijelova zemlje, istovremeno je napustio najveći broj građana od ulaska Hrvatske u EU, više od 35 tisuća.
Na konferenciji je istaknuto kako je jedan od ključnih razloga iseljavanja stanovnika iz Hrvatske, ponajviše u države Europske unije, ekonomsko zaostajanje za većinom država članica, ali i društveno-političke okolnosti koje mladima ne pružaju priliku za zapošljavanje i razvoj, time ni za osnivanje obitelji i rješavanje stambenog pitanja.
