Ovogodišnja najezda gubara zahvatila je jug Hercegovine od Ivanice na domak Dubrovnika pa do Peć Mlina u općini Grude, odnosno vrela rijeke Tihaljine - Trebižata.
Gubar je značajan šumski štetnik koji se javlja nakon listanja šuma i voćnjaka. U brdskim dijelovima Hercegovine gubar je u proteklom razdoblju izazvao pravi golobrst. Razmjeri golobrsta protežu se od Ivanice i Trebinjske šume, preko dijelova Čapljine pa do brdskih dijelova Ljubuškog i juga grudske općine.
Gusjenice gubara obrstile su šume graba i svih vrsta hrasta, a stradalo je i ostalo kraško drveće od smrdelja do klena, s iznimkom jasena. Pošteđen ostao je tek zimzelen - zelenike, crnike i naravno smreke.
Područja kraških šuma crne se kao da je što narod kaže - crna zima. Zanimljivo, od voćaka gusjenicama gubara najomiljenije su bile rijetke dunje, koje su prve nastradale, zatim su ogoljene jabuke, trešnje, dženerike, a nije ni pošteđeno ostalo voće s iznimkom smokve i naravno masline.
Najezda gubara dobro je došla katastrofičarima, koji ne trepnuvši tvrde da se gusjenice bacaju iz aviona i slično. Međutim, riječ je o pojavi koja se javlja ciklično, od prilike svakih sedam do deset godina. Uz štete koje gusjenice gubara izazivaju na prirastu drvne mase, ukoliko invazija potraje više godina, posljedice su sušenje stabala i značajne štete u šumarstvu. Čak i prilikom blažih napada štete su osjetne jer gusjenice gubara i djelomičnim oštećenjima krošnje, slabe kondiciju stabala, koja postaju podložna drugim štetnicima i bolestima.
Ovih dana primjetna je druga faza razvoja ovog štetnika, a to su leptiri. Manje upućenima je nestvarno da se neugledne gusjenice transformiraju u leptire, koji atakiraju na sve slobodne prostore čak na vrata i prozore, u potrazi za mjestom gdje bi mogli odložiti jaja. Transformaciji prethodi faza kukuljenja tijekom koje se gadljiva gusjenica pretvara u leptira. Ženke leptira gubareve gusjenice, snesu do 2.000 jaja koja najčešće odlažu na kori drveća, ali i na drugim mjestima koje smatraju prikladnim. Legla su svjetlo-žute boje.
Valja reći da je jedan od načina za suzbijanje ove štetočine upravo struganje jaja s kore drveća.
U Hercegovini se to radilo za najezda gubara šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a prikupljena jaja su plaćana. Uz mehaničko uklanjanje legla, gubar se suzbija i kemijski, tretiranjem iz aviona. Za takav tretman ove godine, bila su zrela brojna područja juga Hercegovine, međutim u zemlji koja ne može nabaviti ni vakcine za cijepljenje ljudi o nečem sličnom može se samo teoretizirati.
Inače, naziv gubar dolazi od izgleda jajnog legla koje podsjeća na gubu.
