Ljubuški Info je digitalna povijesna arhiva neovisnog lokalnog portala Ljubuškog, s gotovo 40.000 pohranjenih članaka i dokumenata, počevši od 2003. godine.

Portal pruža neprocjenjiv uvid u društveni, kulturni, športski i politički život ljubuškog kraja i njegovih ljudi kroz više od dva desetljeća.

Na naslovnici, koja se povremeno osvježava, se prikazuju nasumični članci od 2003. godine.

Ukoliko želite pretraživati članke po vremenu objave, posjetite kronološki pregled.

Kako smo se ranije nosili s najezdama gubara?

ljubuski.info

Najezda gubara zahvatila je cijelu Hercegovinu, počevši od juga, od Ivanice nadomak Dubrovnika pa do Peć Mlina u općini Grude, odnosno vrela rijeke Tihaljine - Trebižata pa sve do Mostara.

Gubar je jedan od najznačajnijih šumski štetnika koji se javlja nakon listanja šuma i voćnjaka.

Stradali hrast, grab...

U brdskim dijelovima Hercegovine gubari su u proteklom razdoblju potpuno ogoljeli hrast, a primjeri za to su područje od Ivanice i Trebinjske šume, preko čapljinskoga područja do brdskih dijelova Ljubuškoga i juga grudske općine. Gusjenice gubara napravile su štete u šumama graba i svih vrsta hrasta, a stradalo je i ostalo kraško drveće, od smrdelja do klena, s iznimkom jasena. Pošteđena su ostala tek zimzelena stabla - zelenike, crnike i smreke.

Područja kraških šuma crne se.

Zanimljivo, od voćaka gusjenicama gubara najomiljenije su bile rijetke dunje, zatim su ogoljene jabuke, trešnje, dženerike, a nije pošteđeno ni ostalo voće s iznimkom smokve i masline. Riječ je o pojavi koja se javlja ciklično, otprilike svakih sedam do deset godina. Uz štete koje gusjenice gubara izazivaju na prirastu drvne mase, ako invazija potraje više godina, posljedice su sušenje stabala i značajne štete u šumarstvu. Čak i prilikom blažih napada štete su osjetne jer stabla postaju podložna drugim štetnicima i bolestima.

Ovih dana primjetna je druga faza razvoja ovog štetnika, a to su leptiri. Manje upućenima nestvarno je da se neugledne gusjenice transformiraju u leptire, koji napadaju na sve slobodne prostore, čak i na vrata i prozore, u potrazi za mjestom gdje bi mogli odložiti jaja.

Struganje jaja s kore stabala

Transformaciji prethodi faza kukuljenja tijekom koje se gadljiva gusjenica pretvara u leptira.

Ženke leptira gubareve gusjenice snesu do 2000 jaja koja najčešće odlažu na kori stabala, ali i na drugim mjestima koje smatraju prikladnim. Legla su svijetložute boje. Valja reći kako je jedan od načina za suzbijanje ove štetočine upravo struganje jaja s kore drveća.

U Hercegovini se to radilo za najezda gubara 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, a prikupljena jaja solidno su plaćana. Uz mehaničko uklanjanje legla gubar se suzbija i kemijski, tretiranjem iz zrakoplova. Inače, naziv gubar dolazi od izgleda jajnog legla koje podsjeća na gubu.

Večernji list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari