Pravosudne institucije BiH godinama obećavaju predstavnicima EU da će radovi tužiteljstva i sudova biti transparentniji u odnosu prema javnosti, ali konkretnog napretka gotovo da i nema. To je utvrđeno i u ovogodišnjem redovnom godišnjem izvješću Europske komisije, koji se kolokvijalno zove izvještaj o napretku.
Pravosudnom sustavu u BiH i dalje nedostaje transparentnost. U siječnju 2021. je za javnost otvorena besplatna online baza podataka o sudskim odlukama, ali baza i dalje ne uključuje ključne sudske odluke i presude, posebno kada je riječ o predmetima korupcije
, naglašeno je.
U uredu EU u BiH su istaknuli da je potrebno znatno poboljšati transparentnost pravosuđa kroz interakciju s pravnom strukom, korisnicima usluga pravosuđa, medijima i širom javnošću.
Čini se kako je EU odlučila ovo konačno promijeniti i izvršila je pritisak na pravosudne institucije.
EU je odlučila putem Instrumenata pretpristupne pomoći financirati i podržati kreiranje internetske baze sudskih odluka koje će biti otvorene za javnost, što će predstavljati bitan korak ka jačanju pravne sigurnosti, pristupa pravdi širom zemlje i ujednačenosti sudske prakse. Prema informacijama Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, sudovi najviše instance počeli su popunjavati bazu podataka sudske prakse, tako da trenutno sadrži ukupno 2.747 presuda, s pratećim odlukama sudova najviše instance u BiH, od kojih je devet povezano sa slučajevima korupcije
, kažu oni.
Podsjećaju i na zaključke iz Pribeovog izvješća da pristup sudskim presudama i drugim pravnim spisima ima ključnu ulogu u osiguravanju dosljednosti i pravne sigurnosti.
Važno je da nositelji pravosudnih funkcija, odvjetnici i šira javnost imaju puni pristup konačnim presudama, uključujući sažetke važnijih predmeta. Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH u bliskoj suradnji sa sudovima treba bez odlaganja osigurati pristup javnosti pravomoćnim presudama. Poboljšana transparentnost je važna i za osiguravanje većeg povjerenja građana u pravosuđe
, kažu oni.
Netransparentnost
Denis Džidić, izvršni direktor BIRN BiH, koji prati rad sudova kada su u pitanju predmeti visoke korupcije i ratnih zločina, kaže kako je netransparentnost pravosuđa jedan od najvažnijih problema u ovoj oblasti.
On navodi da su pojedina tužiteljstva, kao što je to bilo kada je u pitanju Tužiteljstvo BiH, novinarima prijetila ako objave priče o stanu koji je koristila bivša tužiteljica Gordana Tadić, što je, kako navodi, eklatantan primjer netransparentnosti i pritiska na novinare, koji samo žele da rade svoj posao.
Džidić kaže da VSTS već godinama priprema komunikacijsku strategiju, a koja još nije završena. U njoj bi, kako ističe, trebalo da budu obavezujuće smjernice šta tužiteljstva, a šta sudovi treba da objave i u kojoj formi da komuniciraju s javnošću.
Sada kada su oni pod pritiskom međunarodne zajednice najavili da će požuriti s pripremom komunikacijske strategije, tvrde da, eto, ona neće biti obavezujuća, nego samo u formi preporuka, što je potpuno besmisleno
, kaže Džidić.
Prema njegovim riječima, razlozi za ovakvo ponašanje su s jedne strane oni suci i tužitelji koji ne žele o svom radu komunicirati s javnošću, a s druge strane pokušaj pojedinih nositelja pravosudnih funkcija da se sakriju nerad i loše odluke, posebno kada su u pitanju predmeti visoke korupcije.
