Prijedlog zakona o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, koji je Vlada Federacije BiH uputila u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku, podrazumijeva izdvajanje 225 milijuna KM iz federalnog proračuna u sljedeće tri godine (od stupanja na snagu zakona) sveučilišno-kliničkim te županijskim i općim bolnicama.
Zakon je uvršten na dnevni red predstojeće sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zakazane za 28. i 29. ožujak.
O njegovoj važnosti za zdravstveni sektor Federacije BiH govorila je doktorica Marina Bera, pomoćnica federalnog ministra zdravstva.
Usvajanjem ovog zakona Vlada FBiH prvi put na sustavan način daje podršku za očuvanje i unaprjeđenje zdravstvenog sektora i zapravo promoviše, zagovara i uspostavlja sustav u kojem cjelokupno društveno-političko uređenje preuzima odgovornost za zdravstvo
, rekla je.
Ona navodi kako je zdravstvu, u prethodnim razdobljima, kroz brojne otpise dugovanja, ali i uvođenje novih obaveza, bez osiguranja dodatnih izvora financiranja, "puno toga oduzeto".
Zdravstvo ne smije biti prepušteno samo sebi, a ovakav zakon iza kojeg je stala Vlada, a vjerujemo i Parlament FBiH, predstavlja ogroman iskorak u kontekstu preuzimanja odgovornosti društva za održivost i unapređenje zdravstvenog sektora. Zdravstvo je jedan od temeljnih stupova društva, te su njegova održivost i unapređenje neophodni ne samo u smislu osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite, nego i zato što imaju esencijalnu ulogu u razvoju društva u kojem živimo. Zakon stvara pretpostavke za financijsku stabilnost zdravstva, a to je preduvjet za kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge stanovništvu u Federaciji BiH. Usvajanje i implementacija ovog zakona, doprinijet će financijskoj stabilizaciji zdravstvenog sistema u Federaciji BiH, posebno kliničkih centara čiji je jedan od osnivača Parlament Federacije BiH, ali i kantonalnih i općih bolnica, naročito nakon dvogodišnjeg perioda otežanog rada zdravstvenog sektora u uslovima pandemije odnosno epidemije covid-19, koje su i dalje na snazi
, navela je Bera.
Ona poručuje da pored ovoga, Zakon stvara pretpostavke i za restruktuiranje zdravstvenih ustanova u smislu uvođenja novih zdravstvenih tehnologija, kao i za reformu financiranja zdravstvenog sustava.
Sve rečeno je pretpostavka za kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge. No, efekti ovog zakona neće biti dostatni ako zdravstvene ustanove, na koje se odnosi Zakon, ne poduzmu aktivnosti na otklanjanju uzroka koji su doveli do gubitaka u poslovanju bolnica, zajedno s osnivačima zdravstvenih ustanova, što uključuje i jačanje sistema unutarnjih financijskih kontrola, odnosno unutarnje revizije
, zaključila je Bera u odgovoru na pitanje o konkretnom značaju financijske pomoći.
Zakon će se naći na sjednici Parlamenta FBiH već 28. i 29. ožujka ove godine, a Bera ističe da je važno što prije donijeti isti.
Epidemija covid-19 dovela je do negativnih efekata u ekonomiji i zdravstvu Federacije, posebno u javnom sektoru. Podaci za razinu Federacije govore i o smanjenju ukupnog broja osiguranih osoba i ukupnog stanovništva u 2020. u odnosu na 2019. godinu, smanjenju obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem, iskazivanju konsolidiranog gubitka u poslovanju javnog sektora u zdravstvu. Sve to kao i drugi podatci upućuju na nužnost nastavka provedbe mjera za stabilizaciju postojećeg stanja u ekonomiji i zdravstvu kantona i Federacije. Stoga bi donošenje ovog zakona u redovitoj proceduri imalo nesagledive negativne financijske efekte po javni zdravstveni sektor, poslovanje javnih zdravstvenih ustanova, te proračune općina, kantona i Federacije koji su osnivači javnih zdravstvenih ustanova
, navela je kao razlog žurnog donošenja.
Osnov za njegovo donošenje su, kako ističe, Reformska agenda za razdoblje 2019.-2022. koju su preuzele bh. vlasti u Briselu, zatim zaključci Doma naroda Parlamenta FBiH iz 2016. godine, kao i zaključci Vlade FBiH iz 2015. godine.
Financijskim analizama utvrđeno je da javne zdravstvene ustanove zaključno s 31.12.2020. godine bilježe gubitak od oko 203,1 miliona KM, a dugovanja na taj dan su iznosila 438,7 miliona KM. Povećanje ukupnih dugovanja u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu iznosi 16,43%. Od ukupnih dugovanja, 25,6% obaveza odnosi se na one prema dobavljačima starije od 60 dana, odnosno 112,5 milijuna KM. Obzirom da obaveze imaju tendenciju daljnjeg rasta, naročito u pandemiji, donošenje ovog zakona u žurnom postupku je neophodno
, rekla je Bera.
Odgovorila je i na pitanje o tome kako su nastali gubici i dugovanja u zdravstvenim ustanovama te šta pacijenti mogu očekivati da će nakon usvajanja zakona biti poboljšano.
Federalno ministarstvo zdravstva, kao i Povjerenstvo za izradu ovog zakona koje je bilo multisektorsko i multidisciplinarno, sačinili su analize poslovanja javnih zdravstvenih ustanova na temelju podataka iz različitih izvora, a u saradnji i uz pomoć Ureda Svjetske banke. Konkretno, razlozi za nastale gubitke i dugovanja su, prije svega, neriješeno pitanje odgovarajućeg financiranja zdravstvenih ustanova. Javne zdravstvene ustanove se najvećim dijelom financiraju iz sredstava doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koji se alociraju u zavodima zdravstvenog osiguranja i koji predstavljaju novac osiguranika - građana, a ne sredstva proračuna, dok je financiranje iz drugih izvora nedostatno ili ga uopće nema. U konkretnom se misli na neispunjavanje obveza po pitanju doznačavanja sredstava od osnivača javnih zdravstvenih ustanova, otpisivanje stomilijunskih dugovanja sektoru zdravstva kroz zakone o financijskoj konsolidaciji privrednih društava, rudnika uglja, JP Željeznice Federacije BiH, te prilikom uspostave Federalnog zavoda MIO/PIO otpisivanje dugovanja sektoru zdravstva po osnovu dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u iznosu od 300 milijuna KM, neostvareno subvecioniranje sektora zdravstva iz proračuna različitih razina vlasti za plaćeni PDV u sektoru zdravstva od 2006-2020. u iznosu od oko 1,5 milijardi KM, a nakon donošenja Zakona o PDV-u i sl. Naime, zdravstvena usluga je oslobođena od plaćanja PDV-a, ali je u obavezi platiti PDV na sve ono što ulazi u kalkulaciju cijene zdravstvene usluge (lijekovi, potrošni materijal, hrana, energenti i dr.). Za plaćeni iznos PDV-a u sektoru zdravstva, koji od 2006. do 2020., ponavljam, iznosi cca 1,5 milijardu KM, nikada nisu doznačena sredstva za subvecioniranje sektora zdravstva iz proračuna po ovom osnovu
, riječi su Bere.
Za mjere kontrole utroška sredstva i njihovo namjensko trošenje kod kliničkih centara odgovorna je Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo zdravstva, s drugim federalnim resornim ministarstvima, Poreznom upravom Federacije BiH, a za opće i županijske bolnice, županijske vlade, županijska ministarstva zdravstva i financija, ali i same javne zdravstvene ustanove.
Mjere kontrole utroška ovih sredstava i njihove namjene, kao i nadzor vrše nadzorna i upravna vijeća javnih zdravstvenih ustanova - kliničkih centara, te upravna vijeća za zdravstvene ustanove opće i županijske bolnice. Zakonom je predviđeno imenovanje povjerenstva za praćenje i nadzor nad implementacijom programa financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja, kao i namjenskog utroška ovih sredstava. To povjerenstvo će kontrolirati implementaciju i namjenski utrošak sredstava federalnog proračuna za namjenu financijske konsolidacije i/ili restruktuiranja i za kliničke centre, kao i županijske i opće bolnice
. zaključak je.
