Posebna je ova godina za poljoprivrednike juga Hercegovine. Tmurno, oblačno i kišovito vrijeme potrajalo je gotovo dva i pol mjeseca pa su povrtlari s radošću dočekali prve sunčane dane kako bi započeli važni sezonski posao - sadnju ranih krumpira na otvorenom.
Komu prodati?
Dočekali smo lijepo vrijeme, ljudi su se malo i poželjeli rada jer dosta nas je kiša pratila ove zime. Naše procjene su kako će sadnja biti na istoj razini ili malo manja u odnosu na proteklu i prošle godine. Teška je situacija, a pandemija koronavirusa nameće pitanje: "Komu prodati?". To nam je najveći problem
- govori Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" iz Ljubuškoga.
Teško je povjerovati u ono što se vidi u prodajnim lancima, vreća od desetak kilograma krumpira stoji 1,95 konvertibilnih maraka.
Općenito, sva domaća roba je u bescjenje, a krumpir pogotovo, pa i crveni luk. Tako je vjerojatno zato što je povrće dobro rodilo, a potrošnja je jako smanjena. No, nama je raditi, poskupjelo je, manje-više, sve pa nam je se usklađivati prema prilikama
- govori Vukojević komentirajući i visoke cijene sjemenskoga krumpira na koje su se povrtlari žalili proteklih godina.
Cijene su pale, u prosjeku 10-15 posto, iako je i to preskupo. Kilogram sjemena je kao vreća krumpira u prodajnim lancima
- kaže Vukojević.
A kada je riječ o proizvodnji ranoga krumpira, jedna stvar ipak se pomiče, a to je da se sve više sadi u plastenicima.
Prošle smo godine imali jednu turu plastenika preko Ureda za koordinaciju - IFAD projekti. To smo jako dobro odradili, dali onima koji će zaista proizvoditi. Ove ćemo godine odraditi još jedan dio. Nadam se kako ćemo u sljedećih nekoliko godina preko istih fondova uspjeti osigurati stotinjak duluma plasteničke proizvodnje krumpira tako da će nam prispijeće biti ranije, a proizvodnja sigurnija. Nema veze što pada kiša, moći će se vaditi taj krumpir. Moramo težiti prema tome da što ranije iziđemo na tržište kako bismo ostvarili neku dodatnu vrijednost
- objašnjava Vukojević govoreći i o planovima plasmana preko zadruge.
Značajniji iskorak
Prošle smo godine završili objekt, sada ga dorađujemo. Nešto će ići preko zadruge, ali nezgodno je jer je puno subjekata na tržištu prije nas. Mi tek ulazimo i nemamo pravo na pogrešan korak. Ne možemo sebi dopustiti da isporučimo nekih stotinu, dvije stotine ili tri stotine tona robe, a da nam se ne plati. Potrebno nam je četiri, pet godina za napraviti neki značajniji iskorak
- kaže.
Inače, Poljoprivredna zadruga "Plodovi zemlje" iz Ljubuškoga okuplja oko 185 proizvođača kojima je proizvodnja ranoga krumpira osnovna djelatnost pa otuda i velik angažman te zanimanje za proizvodnju ove kulture koja se s otvorenog premješta u plastenike, što je itekako ohrabrujuće.
