Odnos vlasti prema istinskim braniteljima

Često se pitamo, tko nas je to prokleo, pa, već od samoga Domovinskog rata na ovamo, iz godine u godinu, doživljavamo česta poniženja kad su u pitanju naši poginuli suborci? Ne bi nas toliko boljelo da ta poniženja ne dolaze iz našeg naroda i to upravo od onih koji su na vlasti i koji imaju veliku odgovornost po pitanju obespravljenih branitelja.

Samo da podsjetimo, sjećate li se pogreba pokojnog Đure Papa?

On je poginuo među nama na Crnim vrhovima '93, skupa s Miljenkom Matićem, odvažno smo nastavili držati položaje i svojim životima štitili njihova mrtva tijela, a njihove su se zadnje kapi krvi se sušile na našim rukama.

Znate li kako je Đuro bio slabijeg imućnog stanja, nije imao obiteljsku grobnicu pa su naši na vlasti preuzeli odgovornost iskapanja groba za pokojneg Đuru. Taj je cijeli dan kišilo kao iz kabla, gospoda nije pronašla nikoga tko bi po takvom nevremenu kopao grob u Kosovoj Gorici, a njima se nije dalo kisnuti. Dosjetili se nema šta, doveli zarobljenike iz zatvora, muslimani mu kopali grob.

Za vrijeme pogreba nisu se udostojili ni ispiljkat vodu iz groba, pa su baksu potopili u pola metra vode. Valjda je već tada taj odnos vlasti prema istinskim braniteljima naša nepremostiva sudbina do današnjih dana.

Ne možemo zaboraviti ni onaj događaj od prije nekoliko godina, slučajno se poklopila vrijeme suđenja Zaboravljenim braniteljima u zgradi Ljubuškog suda i vrijeme paljenja svijeća za branitelje, samo pedesetak metara dalje, iza zgrade Gradske uprave. Mi duboko vjerujemo da u tom trenutku duše pokojnih branitelja nisu zanimale njihove tobožnje žrtve i ušminkana lica ispod crnih naočala. Duše su pokojnih branitelja sigurno bile u sudnici među nama, molile su za nas i bodrile nas da se dostojanstveno držimo u traženju naših prava koja su nam uskraćena nebrigom onih na vlasti.

Spomenuh gospodu u crnim naočalama kojima je taj rekvizitet nezaobilazan još od davnih godina. Naravno da nam je i to upadalo u oči, takve smo scene samo viđali u mafijaškim filmovima, bilo je neumjesno ali smo trpjeli.

Evo, upravo danas na polaganju vijenaca na stolačkoj bojišnici jednom je časnom branitelju napokon prekipjelo, ponijele ga emocije na tom časnom mjestu gdje mu je poginuo brat. U jednom je trenutku stao ispred svih i uputio im oštru kritiku:
Gospodo, na ovom mjestu skinite te crne naočale ili će vaš vijenac otići tamo….!!!, pokazao je prstom gdje!

Drago nam je da su ga poslušali, valjda će nakon toga progledati i vidjeti da je na tom istom mjestu u blizini osknarvljen spomenik časnog branitelja Vice, kojeg je trebalo za tu prigodu barem popraviti.

Od sada će bez naočala uočiti da je među njima na tim događajima vrlo mali broj istinskih branitelja, čas izuzecima, pa će i na tome malo poraditi. Ima nas dosta koji godinama skupljamo snagu, da o privatnim troškovima obiđemo sva ta naša "stratišta". Sigurni smo da ćemo se tamo, kad tad sastanemo, svi zagrliti i sukupa oplakati naše nezaboravne suborce!